Policija će upadati ljudima u kuće i odvoditi migrante: Europa dobiva svoj ICE?

U Belgiji se već mjesecima vodi intenzivna rasprava o mjerama desno orijentirane vladajuće koalicije kojima želi povećati broj protjerivanja osoba kojima nije odobren ostanak u zemlji.

Uoči glasanja u parlamentu prošlog petka diljem zemlje održano je više od 60 prosvjeda. Mjerama su se usprotivile i nevladine organizacije, suci te odvjetničke udruge.

Pojedini kritičari povukli su paralelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je broj uhićenja koja provodi Imigracijska i carinska služba (ICE) znatno porastao tijekom administracije Donalda Trumpa.

Policija će moći ulaziti u domove bez pristanka

Zakon bi trebao stupiti na snagu idućeg proljeća. Njime se belgijskom uredu za imigraciju daje mogućnost da od istražnog suca zatraži odobrenje za ulazak u stambene objekte u kojima bi se mogle nalaziti osobe bez reguliranog boravka, piše Guardian. To uključuje i domove u kojima migrante ugošćuju njihovi prijatelji ili članovi obitelji.

Nakon što sudac izda nalog, policija će moći ulaziti u privatne domove bez pristanka njihovih stanara, i to između pet sati ujutro i devet sati navečer. Takve bi se racije mogle provoditi i u prisutnosti djece. Policajci će pritom imati pravo privesti osobe koje traže te pretraživati prostor u potrazi za njihovim identifikacijskim dokumentima.

"To je zakon straha", rekla je Carine Thibaut, direktorica frankofonog odjela Amnesty Internationala u Belgiji. Upozorila je na posljedice koje bi racije mogle imati za djecu, ali i za ljude koji su migrantima otvorili vrata svojih domova.

"Time se doista širi strah", dodala je. Vlasti tvrde da će se mjere primjenjivati na osobe kojima je odbijen zahtjev za azil u Belgiji, koje su ignorirale naloge za napuštanje zemlje te za koje se smatra da predstavljaju prijetnju javnom redu ili nacionalnoj sigurnosti.

Međutim, brojni kritičari upozoravaju da zakon ne određuje dovoljno jasno što se smatra prijetnjom javnom poretku. Kao primjere navode slučajeve u kojima su se takve kvalifikacije koristile za osobe koje su radile neprijavljene poslove, prošle kroz crveno svjetlo ili počinile krađu u trgovini.

Zbog takvih nejasnoća konačna odluka o tome može li privatni dom postati mjesto provedbe imigracijskih mjera ovisit će o pojedinačnim sucima.

Upozoravaju na kršenje ljudskih prava

Prema Amnesty Internationalu, suci neće imati pune istražne ovlasti, a bit će ograničeni i u pogledu osoba od kojih mogu zatražiti dodatne informacije. Organizacija također upozorava da zakon ne predviđa mogućnost žalbe ili osporavanja donesenih odluka.

"Uvijek govore da se to odnosi na kriminalce. Naš je odgovor uvijek da već imaju sve potrebne alate za rješavanje tog problema jer to mogu učiniti kroz redoviti pravosudni sustav", rekla je Thibaut.

Njezina organizacija jedna je od 20 skupina za ljudska prava koje upozoravaju da se ovim zakonom izjednačava neregulirani boravak s kriminalnim ponašanjem.

"Dom je nepovrediv. To ustavno načelo nikada ne bi smjelo ovisiti o administrativnom statusu ljudi koji u njemu žive", poručile su organizacije.

Strah od širenja sličnih mjera Europom

Sličan stav iznijela je i Chiara Catelli, predstavnica briselske Platforme za međunarodnu suradnju o migrantima bez reguliranog boravka (Picum).

"Ovo doista nema nikakve veze s ljudima koji su počinili kaznena djela. Riječ je o želji da se ljude vrati, odnosno deportira, a to je administrativni postupak", rekla je.

Dodala je kako su svi već mogli vidjeti razorne posljedice racija u privatnim domovima u SAD-u.

"One potiču strah i nasilje te razaraju obitelji. Duboko je zabrinjavajuće što jedna članica Europske unije sada ide u istom smjeru", upozorila je.

Catelli je napomenula da slične restriktivne mjere već postoje u zemljama poput Nizozemske i Njemačke. Dodala je i da nedavno odobrena uredba Europske unije o povratku, čiji je cilj povećati broj deportacija u državama članicama, sadržava slične odredbe. Zbog toga bi i druge članice uskoro mogle uvesti usporedive mjere.

"Doista se bojimo da je ovo početak nečega što će se proširiti", rekla je. Thibaut smatra da bi takve mjere u Belgiji postupno mogle dovesti do ograničavanja prava svih građana.

"To je početak slabljenja vladavine prava i poštovanja ljudskih prava", upozorila je. "Ovaj put riječ je o ljudima bez dokumenata, a nakon toga to bi mogli biti ljudi koji se drogiraju. Tako se malo-pomalo razgrađuje društvo utemeljeno na ljudskim pravima, poštovanju pravde i podjeli vlasti", zaključila je.