Politički preokret u Srbiji: Uvjerljiva pobjeda studenata otkrila veliki problem za Bruxelles

Bruxelles je izgubio svog čovjeka u Beogradu.

Uvjerljiva pobjeda oporbene Studentske liste na izborima u nedjelju okončala je 12-godišnje razdoblje tijekom kojeg je Aleksandar Vučić bio ključni sugovornik Europske unije u Srbiji. Više od desetljeća svaki korak u pristupnom procesu Srbije, zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u, kao i trgovinski pregovori, morali su proći preko njega, piše Politico.

"Aleksandar Vučić ponašao se kao osoba kojoj se svi moraju obratiti za sve, pritom ignorirajući sve zakone u zemlji, uključujući i Ustav”, rekao je u razgovoru za Politico Jugoslav Gašić, docent medicine na nekoliko sveučilišta i budući saborski zastupnik.

Studentska lista tijekom vikenda osvojila je apsolutnu većinu u parlamentu, što je izvanredan rezultat za pokret bez formalnog vođe, nastao iz prosvjeda.

Prvi zadatak nove vlasti bit će poništavanje velikog dijela Vučićeva nasljeđa i politike njegove Srpske napredne stranke (SNS), počevši od vraćanja vladavine prava nakon godina njezina urušavanja.

No nova vlast namjerava redefinirati i odnose Srbije s Bruxellesom. Studentska lista smatra da je bivši predsjednik te odnose koristio više kao sredstvo za ostvarivanje vlastitih interesa nego kao iskren put prema članstvu u Europskoj uniji.

"U konačnici, Vučić je uvijek zastupao vlastite interese, a ne interese Srbije”, rekao je Gašić.

Bruxelles izgubio vjerodostojnost

Čak je i među najpredanijim zagovornicima europskih integracija u Srbiji spremnost Bruxellesa da sav napredak u pregovorima veže osobno uz Vučića ostavila gorak okus.

"Ključna pouka koju treba izvući iz slučaja Srbije jest da Europska unija vrlo lako može izgubiti vjerodostojnost i integritet ako ignorira uzroke demokratskog nazadovanja u nekoj zemlji”, rekao je Srđan Majstorović, predsjednik Upravnog odbora Centra za europske politike (CEP), organizacije koja se bavi istraživanjem javnih politika.

Prema podacima CEP-a objavljenima ranije ove godine, čak 41,6 posto građana smatra da je Europska unija više zainteresirana za ostvarivanje vlastitih političkih i gospodarskih interesa u regiji nego za poboljšanje stanja demokracije i vladavine prava u Srbiji.

Majstorović je istaknuo da su nevladine organizacije, novinari i aktivisti godinama upozoravali kako bi Bruxelles u pregovore o pristupanju EU-u trebao uključiti i druge glasove, ali su redovito dobivali odgovor da „ne postoji alternativa režimu u Srbiji”.

Izborni program Studentske liste Europsku uniju opisuje kao najvažnijeg gospodarskog partnera Srbije te obećava produbljivanje postojećih strateških partnerstava s državama članicama EU-a, poput Grčke, Italije, Mađarske i Francuske, uz nastojanje da se uspostave bliži bilateralni odnosi s drugim europskim prijestolnicama.

Međutim, u programu se članstvo u Europskoj uniji ne navodi izričito kao neposredni cilj.

Gašić nije želio govoriti o konkretnim ciljevima budućih odnosa Srbije i EU-a, ali je poručio:

"Ne želimo da nas Europa izolira. Ne želimo biti izolirani otok.”

"Poštujem njihovu uređenost, vladavinu prava i demokratska načela. Ipak, mislim da moramo ponovno odrediti prioritete u odnosima s EU-om, tako da na prvo mjesto stavimo interese Srbije. Jednostran pristup ne potiče dugoročnu suradnju”, dodao je.

Studentski prosvjedi promijenili političku sliku Srbije

Studentska lista nastala je iz masovnog prosvjednog pokreta pokrenutog nakon urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora 2024. godine, u kojem je poginulo 16 ljudi.

Studenti su za tragediju okrivili korupciju povezanu s državnim građevinskim ugovorima te su počeli blokirati sveučilišta. U samo nekoliko mjeseci prosvjedi su prerasli u najveće demonstracije koje je Srbija vidjela posljednjih desetljeća.

Reakcija Bruxellesa bila je suzdržana dok su studenti prosvjedovali diljem zemlje, a dužnosnici Europske unije uglavnom su izbjegavali izravno kritizirati Vučića.

Zastave Europske unije pritom su upadljivo izostajale s prosvjeda.

Europska komisija nije odgovorila na zahtjev Politica za komentar.

"Komisija najprije mora vratiti davno izgubljenu vjerodostojnost nakon godina održavanja Vučića na vlasti”, rekao je Đorđe Bojović, savjetnik za vanjsku politiku Zelenih u Europskom parlamentu.

Prema njegovim riječima, Srbija je dugo bila demonizirana i teško je uspijevala promijeniti svoj imidž još od 1990-ih godina, a taj je imidž „Vučićev represivni autoritarizam samo dodatno učvrstio”.

Gospodarske veze s Europom jačale su za vrijeme Vučića

Unatoč tim zabrinutostima, gospodarske veze Srbije i Europe snažno su se razvijale tijekom Vučićeve vladavine, a Srbija je postala jedno od vodećih odredišta za strana ulaganja u regiji.

Za vrijeme Vučića Srbija je od približno 750 milijuna eura izravnih stranih ulaganja 2012. godine došla do više od 30 milijardi eura ulaganja tijekom sljedećeg desetljeća, što je više nego u ostatku zapadnog Balkana zajedno.

U Bruxellesu su Bojović i predstavnici oporbenih stranaka pokušavali uvjeriti institucije poput Europskog parlamenta i Europske komisije da se sastanu s njima ili barem ozbiljno razmotre njihove zabrinutosti.

"Vučić ih je sve uvjerio da s oporbom ne vrijedi razgovarati i da ona nije vjerodostojna”, rekao je Bojović.

Sada, kada je SNS čvrsto potisnut u oporbu, Bruxelles će morati preispitati način na koji surađuje sa Srbijom.

No u očima mnogih građana Srbije Europska unija najprije mora odgovoriti na pitanje zašto je posljednjih 12 godina zatvarala oči pred onime što se događalo u zemlji.