Vesna Pusić o Srbiji: Ljudima je dosta zaglupljivanja, laganja i korupcije

Na prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji, održanima 25. listopada, uvjerljivu pobjedu odnijela je studentska lista, koja je prema preliminarnim rezultatima osvojila 52,71 posto glasova i 140 od ukupno 250 zastupničkih mjesta, čime je osigurala apsolutnu većinu u parlamentu.

Lista koju je predvodio Aleksandar Vučić osvojila je 39,17 posto glasova i 104 mandata, a Vučić je priznao poraz.

Izbori su održani nakon gotovo dvije godine prosvjeda predvođenih studentima, pokrenutih nakon pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenome 2024., u kojem je poginulo 16 ljudi.

“Ovo je početak, a ne kraj borbe”

Na pitanje je li očekivala ovakav razvoj događaja i rezultate izbora u Srbiji, Pusić je odgovorila kako nije.

“Zaista nisam, jer je toliko puta već izgledalo kao da postoji šansa za neku demokratsku opciju ili promjenu, a onda se to nekako nije ostvarilo ili se izjalovilo”, rekla je.

Istaknula je da su Srpska napredna stranka i donedavni predsjednik Aleksandar Vučić imali snažnu kontrolu nad institucijama i medijima, zbog čega su se prethodni pokušaji političkih promjena svaki put pretvarali u njihovu pobjedu.

Prvi put je, kaže, pomislila da bi se situacija mogla razviti drukčije kada je vidjela da vlasti optužuju hrvatske medije za miješanje u izbore u Srbiji.

“To je bila tako apsurdna optužba i toliko očajnički potez da sam prvi put pomislila kako je situacija za Vučića i njegovu stranku možda ozbiljnija nego što se činilo gledajući izdaleka”, objasnila je.

Dodala je da se na kraju pokazalo kako u Srbiji postoji uporna i izdržljiva skupina građana koja se posljednje dvije godine borila na ulicama, ali i ljudi koji se desetljećima zalažu za slobodnu i demokratsku državu.

Pusić je čestitala građanima Srbije na izbornom rezultatu, upozorivši pritom da je riječ o vrlo heterogenoj skupini koja preuzima državu u lošem stanju i pred kojom su veliki izazovi.

“Svjesni su, mislim da su oni toga svjesniji od svih, da se radi o vrlo velikoj, vrlo heterogenoj grupaciji i da nasljeđuju državu u prilično lošem stanju. Pred njima su ogromne zadaće i ovo je početak, a ne kraj borbe, ali je važan prvi korak”, rekla je.

Dodala je kako prvi korak ne može biti savršen, ali je nužan kako bi se uopće moglo krenuti naprijed.

Bijes građana usmjeren i prema medijima: Širili su mržnju, poticali podjele i objavljivali laži

Voditeljica Nina Kljenak podsjetila je na upad prosvjednika u redakciju Informera, kao i na najavljenu inicijativu za prestanak emitiranja tog medija. Spomenula je i ispriku Radio-televizije Vojvodine te neslužbene informacije o mogućim ostavkama na Radio-televiziji Srbije, ističući kako su očekivanja građana od promjena u medijskom prostoru velika.

Pusić smatra da je nezadovoljstvo koje je dovelo do izbornog rezultata bilo mnogo dublje od ekonomskih problema.

“Mislim da je ovo bila pobjeda koja se temeljila na pobuni, i to ne toliko ekonomskoj. Ono staro pravilo koje su Clintonovi savjetnici jednom urezali u političku povijest glasi: ‘Radi se o ekonomiji, glupane.’ Ovdje se u prvom redu nije radilo o ekonomiji, nego o golemom kolektivnom ogorčenju”, kazala je.

Kao glavne razloge nezadovoljstva navela je kontinuirano laganje, klijentelizam, korupciju i snažan utjecaj skupina koje je opisala kao najmanje sumnjive, a zatim dodala da bi neke od njih bilo moguće nazvati i mafijom.

Neposredni okidač prosvjeda, koji su na kraju doveli do izbornog uspjeha, bila je tragedija u Novom Sadu, odnosno pad nadstrešnice na željezničkom kolodvoru. Prosvjedni pokret predvodili su studenti.

Pusić je posebno istaknula ulogu medija, uključujući Informer, koji je opisala kao zloglasan, te medija pod kontrolom srbijanskih vlasti ili ruskih vlasnika i utjecaja.

Prema njezinim riječima, takvi su mediji širili mržnju, poticali podjele i objavljivali laži. Ipak, smatra da Srbija u tome nije iznimka jer su slični obrasci postali rašireni i u drugim dijelovima svijeta.

“Mislim da ovi rezultati pokazuju da je ljudima, možda i šire od Srbije, dosta svega toga. Pobuna protiv zaglupljivanja, laganja, klijentelizma i korupcije bit će ključna u vremenu koje je pred nama”, rekla je.

“Lula je pobijedio u Brazilu mobilizacijom birača“

Pusić je rezultate izbora u Srbiji povezala s drugim političkim događajima u svijetu, ocijenivši da je riječ o tjednu u kojem su populističke i ekstremističke političke opcije doživjele nekoliko poraza.

Spomenula je pobjedu brazilskog predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve, koji je u prvom krugu izbora imao manje glasova od protukandidata Jaira Bolsonara, ali je u drugom krugu uspio mobilizirati birače koji ranije nisu izašli na izbore.

Navela je i poraz slovačkog premijera Roberta Fica, saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina unutar Europske unije, na regionalnim izborima u dvije slovačke regije.

Osvrnula se i na povratak Maríje Corine Machado u Venezuelu, gdje je, unatoč protivljenju američkog predsjednika Donalda Trumpa i okolnostima u zemlji, dočekana uz velike ovacije.

“U jednom tjednu, na različitim mjestima, ekstremistički populizam koji se koristi mržnjom i lažima kao jednim od glavnih instrumenata svoje politike doživio je četiri velika poraza. Mislim da to treba imati na umu”, poručila je.

“Europa se mora prilagoditi novim okolnostima”

Voditeljica je otvorila i pitanje prosvjeda diljem Europe, na kojima građani izražavaju nezadovoljstvo stanjem u obrazovanju, dostupnošću stanovanja, političkim elitama i načinom upravljanja državama. Pritom je spomenula govor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije, uz ocjenu da se čini kako se produbljuje jaz između građana i onih koji ih predstavljaju.

Pusić smatra da su europske probleme dodatno produbile promjene u odnosima s dosadašnjim saveznicima i gospodarskim partnerima, osobito Sjedinjenim Američkim Državama i Rusijom. Istaknula je da je Europa donedavno računala na SAD kao saveznika, dok je Rusiju, unatoč političkim napetostima, smatrala i gospodarskim partnerom, osobito u energetici. Promjene u tim odnosima, upozorila je, ozbiljno su se odrazile na europsko gospodarstvo.

Osvrnula se i na prosvjede u Francuskoj, gdje je, uz tradicionalno snažnu sklonost uličnim demonstracijama, jedan od neposrednih povoda bilo loše stanje u obrazovanju. Istodobno, Francuska se suočava s velikim proračunskim problemima, dok su rat u Ukrajini, napad na Iran te blokade Hormuškog tjesnaca i izlaza iz Crvenog mora pridonijeli rastu cijena energenata, a time i troškova života u Europi.

Pusić je upozorila da Europa nije bila spremna na takve promjene te da se sada mora prilagoditi njihovim političkim i gospodarskim posljedicama. Pritom nezadovoljstvo građana zbog sve težih životnih uvjeta, problema u javnim sustavima i načina na koji političke elite vode države stvara prostor za jačanje ekstremne desnice. Takve političke opcije nastoje iskoristiti nezadovoljstvo, strahove i osjećaj nesigurnosti građana kako bi pridobile nove birače, često nudeći jednostavne odgovore na složene probleme.

Europa se zato mora suočiti ne samo s vanjskopolitičkim izazovima nego i s posljedicama koje oni imaju za svakodnevni život njezinih građana. Ključno je pitanje kako će se prilagoditi novim političkim i ekonomskim okolnostima te odgovoriti na probleme koji sve više utječu na standard i osjećaj sigurnosti stanovništva.