'Italija i još neke zemlje mogle bi izaći iz eurozone'

author
N1 AUTHOR
06. lis. 2016. 16:07
>
16:13
eurozona.jpg
Morguefile, Ilustracija | Morguefile, Ilustracija

Italija i još neke zemlje mogle bi idućih godina istupiti iz eurozone, prognozirao je u intervjuu za njemačke medije ugledni američki ekonomist i nobelovac Joseph Stiglitz, okrivivši ponovo euro i njemačku politiku štednje za europske ekonomske nevolje.

Europi nedostaje odlučnosti za potrebne reforme poput uspostave bankovne unije, uključujući zajednički program osiguranja depozita. Nedostaje joj i solidarnosti izvan granica pojedinih država, kazao je Stiglitz u razgovoru za njemački dnevnik Die Welt, objavljenom u srijedu.

 "Eurozona će za 10 godina još postojati ali pitanje je kako će izgledati. Jako su male šanse da će i dalje imati 19 članica. Teško je reći koje će zemlje još biti u njezinom sastavu", prenosi berlinski list Stiglitzove riječi.

"Ljudi su u Italiji sve više razočarani eurom", navodi Die Welt Stiglitza. "Talijani počinju uviđati da Italija ne funkcionira s eurom", dodao je.

Njemačka se po njegovim riječima već pomirila s time da će Grčka izaći iz eurozone. Pritom Stiglitz napominje da je već ranije savjetovao Grčkoj i Portugalu da izađu iz eurozone.

Proteklih je mjeseci u Njemačkoj eskalirala zabrinutost za sudbinu eurozonu zbog sve izraženijih strahovanja od napuštanja politike štednje u zemljama na jugu Europe, te zbog labave monetarne politike Europske središnje banke (ECB) i uspona radikalno desne njemačke stranke Alternativa za Njemačku.

U razgovoru za Die Welt Stiglitz kaže da su euro i politika štednje u Njemačkoj krivi za europske ekonomske nevolje. Raspad zone zajedničke europske valute odnosno njezina podjela na sjeverni i južni dio jedine su realne opcije za oživljavanje posustalog europskog gospodarstva, citira njemački list njegove riječi.

Nekadašnji glavni ekonomist Svjetske banke tvrdi da Europa i SAD imaju slična gospodarstva, resurse i potencijal radne snage, ali se američko gospodarstvo oporavilo od globalne financijske krize a europsko nije.

"Velika je razlika euro", tumači američki ekonomist, pojašnjavajući da zajednička europska valuta pritišće europsko gospodarstvo u cjelini.

U srijedu je euro dosegnuo najvišu razinu prema jenu u tri tjedna, nakon što je Bloomberg u utorak prenio navode neimenovanih izvora da će Europska središnja banka (ECB) vjerojatno do predviđenog roka za završetak programa kvantitativnog ublažavanja postupno smanjivati iznose mjesečne kupovine obveznica.


Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama