Vojni stručnjak: "Ulazimo u kritičnu fazu. SAD mora donijeti važnu odluku koja se možda neće svidjeti Izraelu"

Hormuški tjesnac koji kontroliraju iranske snage zatvoren je, ondje je blokirano više od stotinu tankera, većinom s naftom za azijsko tržište, zbog čega su svjetske naftne burze reagirale rastom cijena nafte što je dovelo do lančanog poskupljenja goriva diljem Europe i svijeta.

Oči svijeta uprte su na Bliski istok čekajući okončanje sukoba. Američki predsjednik Donald Trump isprva je najavio da 'operacija' u Iranu neće trajati duže od četiri tjedna, a svakoga dana hvali se novim uspjesima - od obezglavljivanja iranskog vodstva do uništenja obrambene infrastrukture. No Iran, koji je praktički ostao bez saveznika, zasad se ne predaje.

"Unatoč silini napada režim u Teheranu nije pao"

Pitanje svih pitanja glasi: koliko bi rat protiv Irana još mogao potrajati?

Mi smo ga postavili umirovljenom generalu Hrvatske vojske Slavku Bariću, bivšem ravnatelju Hrvatskog vojnog učilišta 'Petar Zrinski' i članu saborskog Odbora za obranu. On podsjeća da je jedan od glavnih ciljeva s kojim su SAD i Izrael započeli ovaj sukob promjena režima u Iranu kako bi se uspostavila vlast koja neće htjeti uništiti Izrael.

"No ispostavilo se da bez obzira na svu silinu kojom su SAD i Izrael napali Iran, tamo još nije došlo do promjene režima i da se unutarnje snage - za koje se prilikom nedavnih prosvjeda procijenilo da postoje u Iranu - ipak ne mogu politički organizirati i srušiti režim. Umjesto ubijenog ajatolaha odmah je izabran novi, njegov sin, jednako konzervativan. Dapače, on se mora dokazati kao još ekstremniji od njega", kaže Barić.

Što je Iran izgubio, a čime još raspolaže?

SAD i Izrael vojno su višestruko nadmoćni u ovom sukobu. Barić ističe da su uništili značajan dio iranske protuzračne obrane, također i znatan dio doduše ne odveć jake ratne mornarice, kao i dio komandno-zapovjednog centra.

"Zračne snage koje su se bazirale na ruskim Suhojevima 24 i MiGovima praktički više ne postoje. Iranska infrastruktura je uništena i nema više mogućnosti nekog velikog djelovanja. Ono što Iran još ima jest veći broj dronova Shahed, kao i određeni broj balističkih raketa koji su razine ruskih Kinžala, prilično efikasnih i dometa do 300 kilometara. No pitanje je kolike su im količine toga još ostale."

Barić, međutim, napominje da iranski sustav zapovijedanja nije uništen iako su u napadima već prvih dana ubijeni i ministar obrane i zapovjednik glavnog stožera i zapovjednik Nacionalne garde.

"Očito su bili pripremljeni jer su donijeli odluku da ukinu središnje zapovjedništvo i osnuju tridesetak regionalnih zapovjedništava. Cjelokupna infrastruktura skloništa, zaklona i sličnog dobro je povezana i organizirana u slučaju eventualnog slanja kopnenih snaga na područje Irana", kaže.

"Rat će potrajati bar još dva tjedna"

Barić smatra da se trenutno vode ozbiljni pregovori o tome kada i na koji način proglasiti ovu operaciju završenom, a da i SAD i Izrael mogu biti zadovoljni učinjenim.

"Naime, zemlje u okruženju koje Iran napada počev od Bahreina, Jordana, Ujedinjenih arapskih Emirata do Saudijske Arabije i ostalih troše jako puno sredstava protuzračne obrane, a nisu bile pripremljene za veće sukobe. Njima ponestaje tih sredstava, a većinom je riječ o američkim sustavima Patriot i Tomahawk. Te zemlje sada traže od SAD-a najnovije sustave koje ih mogu zaštititi."

Zbog svega toga, Barić je mišljenja da će rat potrajati barem još dva tjedna.

"To je izuzetno kompleksan i skup rat za sve aktere, ali i za cijeli svijet. Gotovo da nema zemlje koja ne trpi posljedice. Pogotovo one azijske - Kina, Japan, Južna Koreja... ne pronalaze druge načine dotoka nafte, plina i svega što inače dobivaju s područja Bliskog istoka."

Odugovlačenje odgovara Iranu

Stoga smatra da će SAD uskoro morati jasno revidirati ciljeve i donijeti strategiju izlaska iz ovog sukoba ili pak odluku o eventualnom uvođenju kopnenih snaga.

"No to onda podrazumijeva odugovlačenje rata što bi u svakom slučaju odgovaralo Iranu, bez obzira na kvalitetu američkih i izraelskih specijalnih snaga. Kada bi došlo do ratovanja na kopnu, Iran bi imao određeni odgovor, a to je taj mozaični sustav obrane koji se sastoji u pokrivanju cjelokupnog teritorija manjim postrojbama. Tada bi se Amerikanci i Izraelci mogli naći u ozbiljnim problemima s obzirom dopremu naoružanja i svega ostalog. Moje je mišljenje da je varijanta velikog kopnenog napada zasad isključena, a nisam siguran ni da bi se zasad išlo na neke točkaste ciljeve", tumači Barić.

"Ovo je prijelomni trenutak sukoba"

Barić drži daje ovo prijelomni trenutak sukoba kada SAD i Izrael moraju definirati koji ciljevi su ostvareni i donijeti strategiju izlaska iz sukoba.

"Vjerujem da će u narednih 10 do 15 dana doći do toga . U tom bi vremenu američka politika morala biti jasno određena oko strategije izlaska jer SAD koriste ogromna vojna sredstva, a već crpe i ona iz pričuve. SAD nije planirao dugi rat da bi unatrag dvije-tri godine naručivali i proizvodili znatno veću količinu balističkih i dalekometnih raketa, sustava protuzračne obrane i sličnog, nego je njihova proizvodnja bila redovna godišnja povećana za onoliko koliko je Europa naručila za potrebe Ukrajine."

Na koncu je ponovio da sukob na Bliskom istoku ulazi u kritičnu fazu.

"Vidjet će se na koji način će SAD definirati da je rat uspješno završen i da su ostvareni ciljevi, barem što se njih tiče. No nisam siguran da će Izrael biti zadovoljan time", zaključio je Barić.