Što ako bude novog štrajka ZET-a? Gotovac: "Nadam se da je arbitraža bila precizna. Ako nije, onda je to krivi put"

Arbitražom na razini čitavog Holdinga odlučeno je da tijekom štrajka dnevno mora raditi 1.192 radnika, odnosno njih 22 posto, dok u podružnici Čistoća mora raditi 25 posto od ukupnog broja radnika.

No Zagrepčani su vjerojatno s većim nestrpljenjem iščekivali odluku arbitražnog vijeća u ZET-u jer je u tijekom minulog štrajka najviše povika i gnjeva bilo upravo zbog obustave javnog prijevoza u gradu.

U četvrtak je iz ZET-a šturo priopćeno kako su arbitražnim postupkom, okončanim ove srijede, utvrđeni nužni poslovi koji se ne mogu prekidati u slučaju štrajka.

U slučaju štrajka skoro 1000 ZET-ovaca mora raditi

"Odlukom je određeno da za vrijeme štrajka mora raditi 25 posto radnika od ukupnog broja zapsolenih u ZET-u. Oko polovica od tog broja odnosi se na vozače autobusa i tramvaja, što je također oko 25 posto od ukupnog broja vozača", priopćeno je iz ZET-a. To je znatno manje od onoga što je tražila Uprava.

"Postotak nužnih poslova utvrđen arbitražom niži je od onoga koji smo tražili, rukovodeći se primjerima europskih praksi koje se kreću od oko 40 do 60 posto radnika, no arbitražno vijeće je donijelo odluku, a ZET će tu odluku poštovati", izjavio je predsjednik Uprave ZET-a Marko Bogdanović.

U ZET-u je oko 3.900 zaposlenih, što znači da bi u slučaju novog štrajka njih otprilike 975 (25 posto) trebalo raditi. A ako polovica od njih moraju biti vozači autobusa i tramvaja, radi se o njih 487.

Dnevno na ulicama 480 autobusa i tramvaja

ZET ima 134 dnevne i pet noćnih autobusnih linija te 15 dnevnih i četiri noćne tramvajske linije. Radnim danom u prometu je oko 180 tramvaja, a u prosjeku na jednoj liniji u isto vrijeme prometuje između pet i 15 tramvaja.

Početkom rujna, predstavljajući 62 nova električna autobusa, gradonačelnik Tomislav Tomašević, rekao je kako u najgušćem voznom redu svakodnevno vozi oko 300 autobusa. Tri stotine autobusa i 180 tramvaja ukupno je 480 vozila, brojka otprilike jednaka broju vozača koji bi arbitražnom odlukom trebali voziti i tijekom štrajka. Jasno je da bi to bio minimum usluge i da za neke autobusne i tramvajske linije ne bi bilo vozača.

Ali, za koje?

Te vozače koji će voziti i za vrijeme eventualnog novog štrajka trebat će izabrati u masi onih koji su odlučili štrajkati. No što će biti ako odbiju to učiniti vodeći se logikom "ako štrajkamo i on i ja, zašto ja moram voziti, a ne i on".

"Treba precizirati koji će linije voziti i kada"

Za pojašnjenje smo upitali stručnjaka za radno pravo Viktora Gotovca, profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu. On se na početku ogradio rekavši kako osim informacije objavljene u medijima, nije vidio odluku arbitražnog vijeća pa ne zna je li u nju uglavljeno ono što smatra najvažnijim.

"Odluku nisam vidio, ali iskreno se nadam da nije napisana na način da određuje samo postotak radnika koji moraju raditi. Ako je učinjeno tako, onda je to posve pogrešan put. Naime, zakon definira pojam nužnih poslova i njih treba konkretizirati tako da se kaže kako, primjerice, linija 114 podrazumijeva polaske svaka dva sata, a linija 228 koja vozi prema bolnici Rebro polazi svakih sat vremena. Treba točno precizirati konkretne poslove konkretnog radnog mjesta čime se konkretizira i broj izvršitelja. Time se točno uređuje što to zaista jest nužni posao, a što nije. Nadam se da je tako i učinjeno", kazao je Gotovac.

Dodao je kako odluka arbitraže nije javni akt, ali smatra da bi zbog interesa javnosti trebao biti objavljen.

"Brojke, odnosno postoci koji su objavljeni u medijima pojednostavljeni su i paušalni, kaže.

Hoće li češće voziti 15-ica nego 11-ica?

Precizno definiranje poslova kojima se osigurava minimalna razina usluge, preduvjet je zakonitog štrajka.

"Ako su poslovi jasno definirani, a netko ih ne provede - recimo da linija 114 ne vozi u 8 i u 10 sati, to onda postaje razlogom da se štrajk utvrdi nezakonitim. U tom pogledu jako je bitno imati crno na bijelo koji su to poslovi i koliko vozača vozi, primjerice, na liniji za Rebro. Time imate parametar po kojemu se može mjeriti je li odluka arbitraže ispoštovana", pojašnjava Gotovac.

Bez toga bi, u slučaju štrajka, tramvaji na slabo frekventnoj liniji broj 15 od Mihaljevca do podnožja Sljemena mogli voziti puno češće nego najfrekventnije linije 11 i 17.

"Ako ste samo odredili neki x postotak, to onda može značiti da će linija 15 voziti svakih pet minuta, a neka frekventna linija uopće neće. U tome je kvaka."

"Oni koji iniciraju štrajk za njega su i odgovorni"

A kako među 90 posto radnika koji su odlučili štrajkati izabrati 25 posto onih koji bi, odlukom arbitraže, morali raditi da bi bio osiguran minimum usluge - e to je, prema Gotovcu, obveza sindikata ZET-a.

"Sindikat koji ulazi u štrajk ima obvezu svojim članovima jasno reći koji u tom slučaju moraju raditi. Oni koji iniciraju štrajk za njega su i odgovorni."

Inače, članovi sindikata ZET-a ovih su dana u velikoj većini - njih 96 posto koji su sudjelovali u internoj anketi - odbili novu ponudu Uprave za sklapanjem kolektivnog ugovora. To upućuje na veliku vjerojatnost novog štrajka operatera javnog prijevoza u Zagrebu.