Ustavni sud odbio je prijedlog SDP-ova zastupnika Arsena Bauka i nije se upustio u utvrđivanje je li se premijer Andrej Plenković ogriješio o Ustav razvlašćujući predsjednika Zorana Milanovića ustavne ovlasti sukreatora vanjske politike, piše u srijedu Jutarnji list.
Povod je “način donošenja odluke o glasovanju predstavnika Hrvatske u UN-u o Rezoluciji o zaštiti civila i poštivanju pravnih i humanitarnih obveza na sjednici Opće skupštine UN-a od 27. listopada 2023. u New Yorku”.
Bauk tvrdi da odluka o načinu glasovanja hrvatskog predstavnika (Hrvatska je glasala protiv rezolucije o primirju u Gazi jer se u njoj nije izrijekom spominjao napad Hamasa) nije donesena u skladu s člankom 99. stavkom 1. Ustava koji kaže da predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike.
To je, napomenuo je, vidljivo jer je Milanović u javnim nastupima isticao svoje stajalište da je Hrvatska trebala ostati suzdržana. Bauk je ustavnim sucima ukazao i na to da izostanak suradnje Milanovića i Vlade u konkretnoj situaciji nije izoliran slučaj kad je riječ o oblikovanju i provođenju vanjske politike pa zaključio da su ispunjene pretpostavke da taj odnos intervencijom Ustavnog suda bude “vraćen” u okvire članka 99. stavka 1. Ustava.
U odgovoru koji je potpisao šef Ustavnog suda Miroslav Šeparović spominje se posebna vrsta ustavnosudskog postupanja na temelju izvornog ovlaštenja Ustavnog suda da “prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti”.
Pojašnjava se kako to znači da Ustavni sud prati pojave koje ukazuju na narušavanje ustavnosti i zakonitosti te, kad ocijeni da postoji potreba, upućuje Saboru izvješće o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti.
Dodao je da će Ustavni sud tako nešto poduzeti uoči li sustavnu pojavu, ali je ovdje suci nisu našli, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare