Glavni ekonomist HUP-a: Što nas čeka u 2026. godini?

Hrvoje Stojić iz HUP-a ustvrdio je kako je ovo bila još jedna godina u nizu kada je Hrvatska imala jednu od najviših stopa rasta realnog BDP-a među svim članicama EU:

"Impresivno je pogledati period unazad pet godina kada je taj prosječni rast unatoč Covid krizi u 2020. u prosjeku bio oko 6%. To je znatno, znatno više u odnosu i na prosjek EU i također u odnosu na istočne članice. Ono što treba reći ipak da u zadnjih par godina dolazi do značajnog povećanja doprinosa države tom rastu, mi smo predstavili i jednu takvu pojednostavljenu kalkulaciju da otprilike tri četvrtine tog rasta zapravo kreira javni sektor."

"U HUP-u smatramo da ukoliko u narednom razdoblju želimo održati ovu stopu rasta od oko 2,5% pa do 3% u realnom smislu, da treba zapravo gurnuti u prvi plan ulaganja privatnog sektora," tumači Stojić i nastavlja: "Da bi došlo do produktivnosti, najkraće, odnosno vrlo plastično rečeno, treba više ulagati u djelatnosti, odnosno ona područja koja mogu generirati višu dodanu vrijednost. Država se tu ne pokazuje kao neki faktor koji može održati rast produktivnosti, ali vidimo kako je povećala njenu ulogu."

Što nam donosi iduća godina?

"Vlada je donijela odluku, mi sad pratimo isto kakav će biti tempo povećanja minimalne plaće i u drugim članicama EU za nekakav konačni sud kako to djeluje sve skupa na našu konkurentnost. No, međutim, ono što u ovoj situaciji nije zgorega ponoviti je da se mi zalažemo pro futuro, da se minimalna plaća usklađuje po nekoj transparentnoj formuli koja uzima najbolju europsku praksu, a to je stopa inflacije, odnosno realni rast produktivnosti, odnosno bolje rečeno u nekim slučajevima i kombinacija te dvije mjere."

"To bi osiguralo ne samo predvidljivost poslovanja, nego bi onda isto tako zapravo našu konkurentnost branila da ta minimalna plaća koja je samo referentna osnova za cjelokupni trošak rada raste na jednoj održivoj osnovi, odnosno da ima više veze sa poslovnim fundamentima naše ekonomije. Jer ako ona niz godina raste snažnije u odnosu na oporavak, odnosno rast naših poslovnih fundamenta, onda gubimo konkurentnost. I to se vidi onda. Evo mi smo posebno apostrofirali prerađivačku industriju, općenito njena polovica je suočena upravo sa nesrazmjerno velikim rastom troška rada u odnosu na produktivnost, odnosno bilo kakvu profitabilnost."

O inflaciji

"Ono što bih htio tu reći još za inflaciju, da mi očekujemo da će u sljedećoj godini njena stopa ipak biti niža nego u ovoj godini. Vidimo isto u zadnje vrijeme i po kretanju cijena prehrambenih proizvoda. Dakle, ako pogledate četveromjesečni niz, dakle mjesečnu stopu promjene, ona je u sva ta četiri mjeseca zapravo ispod prosjeka europodručja, što znači da se ona ipak u Hrvatskoj smiruje. Inflacija, nemojmo se zavaravati, ona će ostati ipak u narednim godinama nešto iznad prosjeka europodručja. Hrvatska i dalje iskače prema rastu troška rada u odnosu na produktivnost. Posjetio bih na onu vrlo jednostavno poznatu formulu, ako želite ciljati stabilnu nisku inflaciju od oko 2%, a imate rast, kao što je primjerice u Hrvatskoj prosjek zadnjih pet godina, također oko 2%, onda zbrojeno to dvoje, svaki rast plaća koji je veći od 4%, a u ovim slučajevima vidimo i značajno viši, on je inflatoran."

Kako vidi kretanje gospodarstva u idućoj godini?

"U sljedećoj godini mi očekujemo malo sporiju stopu rasta od oko 2,5%, tu pa praktički nema nekih velikih razlika u odnosu na procjene naše vlade, odnosno HNB-a. Po meni, nije pitanje stope rasta, nego pitanje rasta produktivnosti."

"Ja bih istaknuo da je ipak nešto što me u ovoj godini pozitivno iznenadilo, to je bio rast robnog izvoza. On će biti, unatoč ovim carinskim ratovima, nešto brži nego u 2024. što znači da hrvatsko gospodarstvo, hrvatski poduzetnici nastavljaju integraciju u europske lance vrijednosti. To vidimo prije svega po činjenici da rast izvoza kapitalnih dobara je glavni faktor rasta tog izvoza. To je ujedno i pokazatelj da ako ulažemo u područja gdje je viša dodana vrijednost, a kapitalna dobra su dakako više dodana vrijednost u odnosu na razno razne poslove koje smo izvozili u prošlosti, to znači da jedan dio te prerađivačke industrije je uspio ulaganjima i uključivanjem u europske lance vrijednosti napraviti veći iskorak."

"I to je ono što hrvatska ekonomija i političke elite moraju podržati u narednim godinama. Stvoriti uvjete za ulaganje privatnog sektora upravo u tim područjima gdje se može ostvariti viša dodana vrijednost", zaključuje Stojić.