Neki su radnici vrlo traženi, ali za nekima potreba ubrzano pada

Potražnja za radnicima tijekom 2025. je u odnosu na godinu ranije najviše pala u dizajnu i umjetnosti i to za 29 posto, potom u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (21 posto) te marketinga, PR-u i medijima, za 16 posto.

U uvjetima opreznijeg poslovanja i racionalizacije troškova, upravo su ti segmenti među prvima osjetili usporavanje, smatraju sa spomenutog portala.

Najviše je porastao broj oglasa u bankarstvu, za 47 posto u odnosu na prethodnu godinu. Značajan rast ostvario je i sektor skrbi o djeci i starijima, gdje je broj oglasa povećan za 39 posto, kao i u obrazovanju i znanosti, s povećanjem broja oglasa od 23 posto.

Što se najviše traži?

Najveći udio oglasa i dalje dolazi iz prodaje, turizma, financija i računovodstva, proizvodnje i zanatskih usluga te administracije.

Prodaja zadržava vodeću poziciju s gotovo četvrtinom svih objavljenih natječaja. Turizam ostaje jedan od ključnih sektora, osobito u kontekstu hrvatskog gospodarstva koje se u velikoj mjeri oslanja na sezonsku potražnju i usluge.

Ipak i te kategorije pale su u odnosu na 2024. godinu, ponajviše prodaja i turizam. Jedan od čimbenika koji pridonosi takvom trendu jest povećan angažman stranih radnika. Poslodavci u tim sektorima sve češće koriste alternativne kanale zapošljavanja, ponajprije putem specijaliziranih agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika.

Dominiraju operativni i sezonski poslovi

Lista najtraženijih zanimanja u 2025. godini dodatno potvrđuje da tržište rada i dalje počiva na operativnim i sezonskim poslovima. Među najtraženijima su trgovci, prodavači, skladištari, konobari, barmeni, prodajni savjetnici i radnici u proizvodnji.

Riječ je, navodi se, o zanimanjima koja osiguravaju kontinuitet maloprodaje, logistike, turizma i industrijske proizvodnje.

Čak dvije trećine oglasa za posao (63 posto) objavljenih u 2025. odnosilo se na rad u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, što potvrđuje dominantnu ulogu glavnog grada kao administrativnog, financijskog i poslovnog središta zemlje.

Slabi tržište rada

Među ostalim regijama prednjače obalne županije: Splitsko-dalmatinska (14 posto), Primorsko-goranska (13 posto) i Istarska (10 posto). Njihov visok udio izravno je povezan s turizmom i povezanim uslužnim djelatnostima, koje i dalje generiraju značajan dio potražnje za radnom snagom.

Analitičari napominju da ukupni pad broja oglasa od šest posto sugerira umjereno usporavanje u odnosu na prethodnu godinu, ali ne i slabljenje temelja tržišta rada. Umjesto toga, 2025. godina pokazuje znakove prilagodbe novim okolnostima - promjenama u strukturi radne snage, većoj mobilnosti i rastućoj ulozi stranih radnika.