Zašto su neki filmovi u kinima toliko glasni? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

Jedan gledatelj na IMAX projekciji dobio je na pametnom satu upozorenje o buci od 90 decibela te je film opisao kao najglasniji koji je ikada gledao. Zašto su neki filmovi u kinima toliko glasniji od drugih, piše The Conversation.

Odgovor leži u kombinaciji umjetničkih odluka, tehnologije, akustike i načina na koji pojedina kina podešavaju zvuk.

Jedan od ključnih elemenata filmskog zvuka jest dinamički raspon, odnosno razlika između najtiših i najglasnijih dijelova filma. Primjerice, nakon tihog razgovora može uslijediti snažna eksplozija. Filmski zvučni zapisi imaju znatno širi dinamički raspon od zvuka koji obično čujemo na televizorima ili prijenosnim računalima.

Međutim, doživljaj glasnoće ne ovisi samo o najglasnijim trenucima. Film u kojem se istodobno čuju glazba, dijalozi i zvučni efekti može djelovati glasnije od onoga koji ima tek nekoliko snažnih eksplozija.

Važnu ulogu imaju i frekvencije zvuka. Visoki tonovi mogu biti prodorni, dok se duboki basovi osjećaju kao vibracije u tijelu. Upravo se takvi niski tonovi koriste za dočaravanje golemih stvorenja poput Godzille, čiji koraci i urlik trebaju ostaviti snažan dojam na gledatelje.

Zašto je IMAX poseban?

Moderni zvučni sustavi dodatno pojačavaju filmski doživljaj. Neke IMAX dvorane imaju 12-kanalne sustave sa stropnim i dodatnim bočnim zvučnicima, koji omogućuju da zvukovi eksplozija, rušenja zgrada i drugih događaja dopiru iz različitih smjerova.

Iako se filmski zvuk priprema prema strogim industrijskim standardima, to ne znači da će svaki film u svakom kinu biti jednako glasan. Kina mogu prilagođavati glasnoću ovisno o akustici dvorane, udobnosti publike i drugim okolnostima.

Za kalibraciju zvuka tradicionalno se koristi referentna razina od približno 85 decibela, ali to ne znači da se film cijelo vrijeme reproducira tom glasnoćom.

Može li glasnoća u kinu oštetiti sluh?

Upozorenje pametnog sata na 90 decibela ne znači nužno da je gledatelj tijekom cijelog filma bio izložen tolikoj buci. Rizik od oštećenja sluha ovisi o jačini zvuka, ali i o trajanju izloženosti.

Dugotrajna izloženost buci od 85 dBA i više može uzrokovati trajno oštećenje sluha. Ipak, kratkotrajni glasni efekti nisu jednako opasni kao neprekidna izloženost visokoj razini buke.

Stručnjaci pritom naglašavaju da glasniji zvuk ne znači nužno i bolji filmski doživljaj. Ako je sve neprestano glasno, gubi se kontrast između tihih i snažnih trenutaka. Ponekad tihi glazbeni motiv ili jedva primjetan zvuk može izazvati snažniju reakciju od eksplozije.

Upravo je pažljivo izmjenjivanje tišine i glasnih efekata ono što filmski zvuk čini dojmljivim.