Povezanost između popodnevnog drijemanja i demencije mogla bi biti veća nego što se dosad mislilo

U novom istraživanju znanstvenici su otkrili da su starije osobe koje često drijemaju tijekom dana imale znatno veću vjerojatnost razvoja demencije tijekom sljedećeg desetljeća u usporedbi s osobama koje rijetko ili nikada ne drijemaju, piše Science Alert.

Rezultati, objavljeni u znanstvenom časopisu The Journals of Gerontology, Series A: Biological Sciences and Medical Sciences, ne znače da drijemanje uzrokuje kognitivno propadanje, ali upućuju na to da bi mu trebalo posvetiti više pozornosti kao mogućem pokazatelju rizika od demencije.

„Češće drijemanje moglo bi biti pokazatelj promjena u mozgu, a ne uzrok moždanih promjena koje dovode do demencije”, objašnjava Adam Spira, psiholog i istraživač spavanja sa Sveučilišta Johns Hopkins.

Istraživanje obuhvatilo gotovo tisuću starijih osoba

Spira i njegovi suradnici analizirali su podatke iz američkog istraživanja National Health and Aging Trends Study (NHATS), dugoročnog istraživanja korisnika zdravstvenog osiguranja Medicare u dobi od 65 godina i više.

Znanstvenici su proučili podatke 995 sudionika koji su odgovarali na pitanja o svojim navikama dnevnog drijemanja. Na početku istraživanja nijedan od njih nije imao moguću ili vjerojatnu demenciju.

Tijekom razdoblja praćenja, čiji je medijan iznosio pet godina, kod 417 sudionika, odnosno 41,9 posto, utvrđena je moguća ili vjerojatna demencija.

Nakon što su uzeli u obzir niz čimbenika koji bi mogli utjecati na rezultate, uključujući dob, spol, rasnu i etničku pripadnost, obrazovanje, pušenje, indeks tjelesne mase, različita zdravstvena stanja i čimbenike povezane sa spavanjem, istraživači su utvrdili da su osobe koje često drijemaju imale najveći rizik od razvoja demencije.

Često drijemanje povezano s 48 posto većom stopom demencije

Osobe koje su izjavile da drijemaju svaki dan ili većinu dana imale su 48 posto veću stopu razvoja demencije u usporedbi s onima koje nikada ili rijetko drijemaju.

Nenamjerno drijemanje također je bilo povezano s povećanim rizikom od demencije, odnosno 39 posto većom stopom u odnosu na osobe koje ne drijemaju.

Važnim se pokazalo i trajanje drijemanja. Sudionici koji su drijemali 30 minuta ili kraće imali su 40 posto veću stopu razvoja demencije tijekom razdoblja istraživanja u usporedbi s onima koji nisu drijemali.

Znanstvenici su također utvrdili da su često, nenamjerno i kraće drijemanje, u trajanju do 30 minuta, povezani s povećanim rizikom od razvoja poteškoća s pamćenjem tijekom praćenja sudionika.

Istraživači su pronašli i naznake povećanog rizika od demencije kod osoba koje su drijemale rijetko, namjerno ili u razdobljima od 30 minuta i dulje.

Međutim, nakon prilagodbe podataka u završnoj analizi te povezanosti nisu bile statistički značajne.

Znanstvenici upozoravaju: Drijemanje ne mora uzrokovati demenciju

Ranija istraživanja također su proučavala povezanost dnevnog drijemanja i kognitivnog zdravlja starijih osoba, ali rezultati nisu bili jednoznačni.

Neka su istraživanja pokazala naznake povećanog rizika od kognitivnih poteškoća povezanih s drijemanjem, dok druga nisu pronašla mnogo dokaza o takvoj povezanosti.

Budući da je novo istraživanje promatračke prirode, njegovi se rezultati ne mogu tumačiti kao dokaz da često, nenamjerno ili kratkotrajno drijemanje uzrokuje demenciju.

I sami znanstvenici priznaju da su utvrđene povezanosti složene.

„Kao i kod poremećaja spavanja, povezanost između drijemanja i demencije mogla bi biti dvosmjerna”, navode u znanstvenom radu.

„Neurološke promjene koje negativno utječu na kognitivne funkcije mogle bi također dovesti do povećane potrebe za drijemanjem tijekom dana.”

Drugim riječima, ako starije osobe počnu često drijemati tijekom dana, to bi mogao biti znak pogoršanja zdravlja mozga. No upravo bi pogoršanje zdravlja mozga moglo uzrokovati povećanu pospanost i potrebu za spavanjem tijekom dana.

Kakvu ulogu ima kvaliteta noćnog sna?

Dodatni čimbenik koji otežava tumačenje rezultata jest mogućnost da dnevno drijemanje služi kao način nadoknađivanja nedostatka sna zbog poremećaja spavanja tijekom noći.

Međutim, kao što loš noćni san može potaknuti potrebu za drijemanjem tijekom dana, tako i dnevno drijemanje može narušiti noćni san.

Znanstvenici su u istraživanju pokušali uzeti u obzir taj problem prilagodbom rezultata za druge čimbenike povezane sa spavanjem, uključujući trajanje noćnog sna, dnevnu pospanost i rizik od apneje tijekom spavanja.

Rezultati sugeriraju da često drijemanje, nenamjerno uspavljivanje i drijemanje u trajanju od 30 minuta ili kraće ostaju statistički značajno povezani s povećanim rizikom od demencije, čak i nakon što se uzmu u obzir te druge značajke spavanja.