Mačke nas usrećuju? Znanstvenici otkrili iznenađujući utjecaj na ljudsku psihu

Naime, u novoj studiji objavljenoj u časopisu PLOS One međunarodni tim istraživača analizirao je javno dostupne podatke iz 93 zemlje kako bi ispitao povezanost između razine sreće, broja domaćih mačaka i stope zaraze parazitom Toxoplasma gondii, prenosi Science Alert. Riječ je o parazitu kojim je zaražena čak svaka treća osoba, a mačke su njegov glavni domaćin.

Istraživači su željeli utvrditi postoji li povezanost između posjedovanja mačke i sreće te utječe li na taj odnos rizik od zaraze parazitom.

Toxoplasma gondii kod većine ljudi obično ne uzrokuje simptome niti zdravstvene probleme, ali može biti opasan za osjetljivije skupine. Zaraza ovim parazitom povezuje se i s anksioznošću, depresijom i shizofrenijom.

Proturječne rezultate treba detaljnije analizirati

U istraživanje je uključeno i bogatstvo pojedinih zemalja jer se materijalno stanje često smatra jednim od važnih čimbenika za sretan i ugodan život.

"Ono što smo otkrili jest da su zemlje s više mačaka uglavnom prijavljivale višu razinu sreće, dok su zemlje s većom izloženošću parazitu Toxoplasma gondii uglavnom prijavljivale nižu razinu sreće", naveli su autori studije.

Te naizgled proturječne rezultate ipak treba detaljnije analizirati. Istraživači upozoravaju da su pojedine zemlje možda imale nerazmjerno velik utjecaj na rezultate.

Kina je, primjerice, imala relativno visoku razinu sreće unatoč manjoj gustoći populacije mačaka nego većina drugih analiziranih zemalja.

Jedan od neočekivanijih rezultata bio je da su zemlje s većim brojem mačaka uglavnom imale nižu razinu izloženosti parazitu Toxoplasma gondii.

Mačke nisu jedini način na koji se ljudi mogu zaraziti ovim parazitom, no moglo bi se očekivati da će povezanost biti upravo suprotna.

"Naravno, riječ je o povezanostima na razini država, pa ne možemo reći da veći broj mačaka ljude čini sretnijima niti da Toxoplasma ljude čini manje sretnima, ali obrasci su dovoljno zanimljivi da zaslužuju daljnja istraživanja", naveli su autori studije.

Biološki i ekološki čimbenici

Treba uzeti u obzir i činjenicu da ljudi u bogatijim zemljama možda češće imaju mačke kao kućne ljubimce, ali istodobno imaju i bolji pristup veterinarskoj skrbi.

Mačke u bogatijim zemljama češće žive u zatvorenom prostoru, redovito odlaze na veterinarske preglede i hrane se komercijalno proizvedenom hranom za mačke.

Rezultati upućuju na to da biološki i ekološki čimbenici također mogu imati određenu ulogu u osjećaju sreće, iako se takvi čimbenici obično ne uključuju u istraživanja te vrste.

"To je u suprotnosti s jednostavnom pretpostavkom da veći broj mačaka nužno znači i veću izloženost parazitu te upućuje na to da bi čimbenici poput načina držanja kućnih ljubimaca, sanitarnih uvjeta i socioekonomskih okolnosti mogli biti važni", rekao je biolog Javier I. Borráz-León iz Nacionalnog instituta za psihijatriju Ramón de la Fuente Muñiz u Meksiku.

Razina sreće stanovništva može imati vrlo konkretne posljedice za javno zdravstvo, zbog čega su istraživanja poput ovoga važna.

Usporedba vlasnika i onih koji nemaju mačke

Kada su ljudi pod stresom, tjeskobni i nesretni, manje su produktivni, ranjiviji su i veća je vjerojatnost da će trebati liječenje i skrb drugih ljudi.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da bi prisutnost mačke mogla biti povezana s većim zadovoljstvom i osjećajem dobrobiti. Time se nadovezuju na druga novija istraživanja o mačkama i kućnim ljubimcima, uključujući studije koje su pokazale da životinjski pratitelji mogu pomoći u usporavanju kognitivnog propadanja.

Kako bi se dobili pouzdaniji odgovori, buduća istraživanja mogla bi pratiti vlasnike mačaka i osobe koje nemaju mačke na individualnoj razini, umjesto uspoređivanja podataka čitavih država.

Takav pristup mogao bi pružiti više informacija o odnosu između mačaka i sreće, o tome kako se taj odnos mijenja tijekom vremena te kako na njega utječu drugi čimbenici.

"Buduća istraživanja sreće na nacionalnoj razini trebala bi povezati socioekonomske i biološke perspektive te uključivati longitudinalne i interdisciplinarne pristupe kako bi se razjasnili mehanizmi i procesi koji se nalaze u njihovoj podlozi", zaključili su istraživači u objavljenom radu.