Misterij mačjeg lizanja: Znanost otkriva iznenađujuće razloge

U kućanstvima s više mačaka često se može vidjeti kako jedna mačka liže drugu. Kada ljudi vide takvo ponašanje, poznato kao alogrooming odnosno međusobno njegovanje, često pretpostavljaju da je riječ o znaku prijateljstva.

No je li doista tako? Postoje li skriveni i složeniji razlozi zbog kojih se mačke međusobno ližu?

Istraživanja tog ponašanja još traju, a znanstvenici su ponudili nekoliko mogućih objašnjenja – od društvenih do sasvim praktičnih.

Društveno povezivanje ili napetost?

Tradicionalno se, na temelju promatranja kolonija mačaka koje se slobodno kreću, smatralo da je međusobno lizanje znak privrženosti te da mačkama pomaže u stvaranju i održavanju veza s drugim pripadnicima njihove društvene skupine. Jedna je od mogućnosti i da tako stvaraju zajednički miris skupine.

Međutim, istraživanje iz 1998. godine provedeno na 25 mačaka koje su zajedno živjele u prostoru s pristupom unutarnjem i vanjskom dijelu dovelo je tu teoriju u pitanje. Agresivno ponašanje zabilježeno je u oko 35 posto epizoda međusobnog lizanja.

Autori su zbog toga pretpostavili da lizanje možda nije uvijek znak prijateljstva. Umjesto toga, moglo bi služiti za smirivanje napete situacije u ograničenom prostoru u kojem bi pravi sukob bio previše rizičan.

Što sve lizanje može značiti?

Kako bi to dodatno istražili, Morgane Van Belle, znanstvenica koja proučava ponašanje mačaka na Sveučilištu u Gentu u Belgiji, i njezini kolege analizirali su snimke međusobnog njegovanja mačaka iz 53 kućanstva s po dvije mačke. Zaključili su da lizanje može imati različite društvene funkcije, ovisno o situaciji.

Istraživači su primijetili da se mačke ponekad ližu dok su priljubljene jedna uz drugu i zauzimaju slične položaje tijela. U takvim trenucima lizanje vjerojatno pomaže učvršćivanju društvene veze.

Najčešće su lizale uši druge mačke. To bi im moglo pomoći da se opuste jer je koža na ušima bogata osjetnim živčanim završecima, objasnila je Van Belle. Međusobno njegovanje ima opuštajući učinak i kod drugih životinja – kod konja, primjerice, smanjuje broj otkucaja srca, dok kod majmuna potiče oslobađanje hormona povezanih s ugodom.

Istraživači su također primijetili da nakon lizanja ponekad slijedi prijateljsko hrvanje, tijekom kojeg se mačke hvataju prednjim šapama i valjaju jedna preko druge. To sugerira da lizanje može biti i poziv na igru, piše portal Live Science.

Lizanje može spriječiti svađu

U drugim situacijama nakon lizanja pojavljivala su se ponašanja povezana sa sukobom, poput povlačenja ušiju unatrag, udaranja šapom i grizenja.

U tim bi slučajevima jedna mačka stajala ili se nadvijala nad drugom, dok su obje pokazivale suptilne znakove stresa poput oblizivanja usana, odmahivanja glavom ili češanja.

Na temelju tih opažanja Van Belle i njezin tim smatraju da međusobno lizanje u napetim trenucima može služiti kao "signal pomirenja". Primjerice, jedna mačka možda želi zauzeti mjesto za spavanje na kojem se već nalazi druga. Lizanje bi moglo smiriti situaciju i spriječiti da manji sukob preraste u pravu tučnjavu.

Slično ponašanje zabilježeno je kod merkata, kod kojih podređene jedinke njeguju dominantne kako bi ih umirile.

No postoji i druga mogućnost. Budući da je lizanje često usmjereno prema vratu – istom području koje mačke grizu tijekom borbe – istraživači smatraju da ono ponekad može predstavljati i suptilnu agresivnu prijetnju.

Pomažu si i u održavanju higijene

Osim slanja društvenih signala, međusobno lizanje moglo bi imati i vrlo praktičnu funkciju – održavanje higijene.

Mačke najčešće ližu glavu i vrat druge mačke, odnosno dijelove tijela koje ona sama najteže može dosegnuti tijekom uređivanja krzna.

Slična funkcija međusobnog njegovanja postoji i kod drugih životinja. Mravi, primjerice, intenzivnije čiste jako zaražene pripadnike kolonije, dok primati često njeguju upravo one dijelove tijela koje druga životinja teško može sama dosegnuti.

Kod mačaka, međutim, potrebno je još istraživanja. Studija Van Belle i njezinih kolega nije pratila parazite, infekcije ni čistoću kože pa se ne može zaključiti smanjuje li međusobno lizanje doista količinu prljavštine ili parazita.

Često je nemoguće znati što se događa u mačjoj glavi

Veterinarska bihevioristica Terry Curtis, koja je također proučavala međusobno njegovanje mačaka, smatra da bi higijena mogla biti jedan od razloga takvog ponašanja. Pita se, primjerice, ližu li se divlje mačke, koje vjerojatno imaju više buha od kućnih, na drukčiji način.

Ipak, znanstvenici još nemaju konačan odgovor. Curtis smatra da toliko različitih čimbenika utječe na ponašanje mačaka da možda nikada nećemo sa sigurnošću znati zašto jedna mačka u određenom trenutku liže drugu.

Nakon 25 godina rada kao veterinarska bihevioristica zaključila je da je često jednostavno nemoguće znati što se događa u mačjoj glavi.

"Čestitamo, imate mačku", rekla je. "Neka misterij počne."