Zašto pocrvenimo od srama? Znanstvenici tvrde da je riječ o važnom evolucijskom mehanizmu

Kako piše The Guardian, ljudi su jedina poznata vrsta koja pocrveni zbog srama ili neugode. Još je Charles Darwin ovu pojavu opisao kao "najneobičniji i najljudskiji od svih izraza", a suvremena istraživanja potvrđuju da je riječ o jedinstvenoj ljudskoj osobini.

Što se događa u tijelu kada pocrvenimo?

Profesorica Sophie Scott, ravnateljica Instituta za kognitivnu neuroznanost pri University College Londonu, objašnjava da je crvenjenje potpuno automatska reakcija koju nije moguće svjesno kontrolirati niti odglumiti, prenosi N1 BiH.

Kada se osoba osjeti posramljeno, neugodno ili pod stresom, aktivira se simpatički živčani sustav, odgovoran za reakciju "bori se ili bježi". Tada se oslobađa adrenalin, krvne žile na licu se šire, povećava se protok krvi, a lice poprima crvenkastu boju.

Kod osoba svjetlije puti crvenilo je izraženije, dok se kod tamnije kože češće primjećuje osjećaj topline ili promjena nijanse kože.

Crvenilo kao znak iskrenosti

Prema riječima stručnjaka, crvenjenje je vjerojatno evoluiralo kao način da ljudi pokažu kako su svjesni svoje pogreške ili da iskreno žale zbog svojih postupaka.

U prapovijesnim ljudskim zajednicama takav je signal mogao pomoći u smirivanju sukoba i spriječiti ozbiljnije posljedice, poput fizičkog obračuna ili isključivanja iz skupine.

Profesorica Scott ističe da osobe koje lako pocrvene drugi često doživljavaju kao iskrenije i pouzdanije jer njihova reakcija djeluje spontano i autentično.

"Upravo su povjerenje i suradnja omogućili ljudima da izgrade složena društva i postanu dominantna vrsta", smatra Scott.

Zašto mislimo da svi primjećuju naše crvenilo?

Jedan od razloga zbog kojih je crvenjenje toliko neugodno jest uvjerenje da ga svi oko nas odmah primijete.

No profesor Peter Drummond, koji se godinama bavi istraživanjem ove pojave, tvrdi da je taj osjećaj uglavnom pretjeran. Njegova istraživanja pokazuju da osobe koje se boje crvenjenja ne pocrvene više od drugih, već jednostavno pridaju mnogo veću važnost toj reakciji.

Većina ljudi tijekom razgovora više je usredotočena na ono što govori ili želi reći nego na to je li sugovorniku lice blago pocrvenjelo.

Može li se crvenilo spriječiti?

Budući da je riječ o automatskoj fiziološkoj reakciji, crvenjenje nije moguće potpuno spriječiti.

Ipak, stručnjaci navode da može pomoći kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), koja ljudima pomaže promijeniti način razmišljanja o toj reakciji i smanjiti tjeskobu koju izaziva.

Koristi se i metoda usmjeravanja pažnje (Task Concentration Training), kojom se osoba uči fokusirati na razgovor i okolinu umjesto na vlastite tjelesne reakcije poput crvenjenja, znojenja ili drhtanja.

Drummond upozorava da upravo strah od crvenjenja često stvara začarani krug – što se osoba više boji da će pocrvenjeti, veća je vjerojatnost da će se to doista dogoditi.

Prirodna reakcija koja ima svoju svrhu

Iako mnogi crvenjenje smatraju neugodnim ili ga doživljavaju kao znak slabosti, znanstvenici ističu da ono ima važnu društvenu funkciju.

Osim što može pomoći organizmu da lakše otpusti neugodne emocije poput srama, ljutnje ili nelagode, crvenilo drugima šalje poruku iskrenosti, kajanja i empatije. Upravo zato može pridonijeti izgradnji povjerenja i kvalitetnijim međuljudskim odnosima.

Stručnjaci zaključuju kako crvenjenje nije mana koju treba skrivati, već prirodna ljudska reakcija koja je kroz evoluciju odigrala važnu ulogu u razvoju suradnje i međusobnog povjerenja.