Mađarska dala veto na ulazak Ukrajine i BiH u EU

26 država snažno podupire Ukrajinu

Ministrica za europske poslove Danske, koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, Marie Bjerre, izjavila je tijekom sastanka u Bruxellesu novinarima da je vlada premijera Viktora Orbána to učinila jer ne želi da se u tom dokumentu istodobno podupre pozitivna ocjena napretka Ukrajine prema EU-u, iako tu ocjenu podupiru sve ostale države članice Unije.

„Dvadeset i šest država članica pokazuje snažnu potporu Ukrajini, a Ukrajina ispunjava ono što se od nje traži“, objasnila je Bjerre, dodavši da je „formulacija o Ukrajini poštena i primjerena“.

Njemački državni ministar za Europu, Günther Krichbaum, kritizirao je ponašanje Mađarske kao „sve destruktivnije“ te rekao da vlada u Budimpešti „koči EU“.

Veto Mađarske znači da Ukrajina više ne može računati na formalne runde pregovora o planiranom pristupanju EU-u.

Međutim, danska ministrica Bjerre naglasila je da proces pristupanja ipak napreduje.

„To znači da se Ukrajini daju konkretne smjernice o tome kako treba provesti reforme, što treba postići i kakve rezultate većina država članica od nje očekuje“, rekla je.

Ukrajina bi mogla vrlo brzo napredovati prema EU-u, Orban: Uništilo bi mađarsko gospodarstvo

Zbog toga bi Ukrajina mogla vrlo brzo napredovati prema EU-u kada bi Mađarska odustala od veta.

Vlada Mađarske svoje odbijanje ukrajinskog pristupanja EU-u opravdava velikim financijskim zahtjevima te zemlje i tvrdnjom da je mađarska manjina u Ukrajini dovedena u nepovoljan položaj.

Orbán pritom upozorava da bi pristupanje Ukrajine EU-u moglo „uništiti mađarsko gospodarstvo“.

Stoga se ne očekuje da će blokada biti ukinuta prije izbora u Mađarskoj sljedećeg proljeća.

Deklaracija o proširenju trebala sadržavati izvješće o šest partnera na Zapadnom balkanu, a i Turske, Moldavije i Gruzije

Osim dijela o Ukrajini, deklaracija EU-a o procesu proširenja trebala je sadržavati i stajališta o napretku i zastojima šest partnera na Zapadnom Balkanu, kao i Turske, Moldavije i Gruzije.

Prema najnovijoj analizi Europske komisije, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu priprema za pristupanje EU-u. Certificirana je kao sposobna završiti pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine ako zadrži tempo reformi. Za Albaniju se smatra mogućim završetak pregovora do kraja 2027. godine.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Hrvatske za Europu Andreja Metelko Zgombić izjavila je poslijepodne novinarima u Bruxellesu da „nažalost nismo bili u mogućnosti kao Vijeće usvojiti tekst zaključaka o proširenju, budući da jedna država nije mogla dati suglasnost“.

„Međutim, ostali zaključci su utvrđeni i Hrvatska ih pozdravlja jer sadrže cijeli niz poruka ohrabrenja i potpore proširenju utemeljenom na zaslugama“, kazala je.

Zaključci su sastavljeni na temelju godišnjeg izvješća Europske komisije, u kojem je procijenjen napredak svake od zemalja kandidatkinja, a službeno će biti usvojeni na samitu EU-a 18. i 19. prosinca.

Istaknula je da će samit – sastanak Europskog vijeća u četvrtak, 18. prosinca – biti iznimno važan te da će čelnici EU-a morati donijeti niz „izuzetno važnih odluka“.

Ministri za europske poslove EU-a danas su na sastanku Vijeća za opće poslove (GAC) u Bruxellesu raspravljali o zaključcima o politici proširenja EU-a, u kojima se, među ostalim, Srbiju podsjeća da će tempo njezina približavanja EU-u i dalje ovisiti o napretku u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom.

Što stoji u zaključcima o BiH?

Državna tajnica Andreja Metelko Zgombić istaknula je da su zaključci o Bosni i Hercegovini „znatno ojačani“, posebno naglasivši činjenicu da se 2026. godine održavaju opći izbori u BiH te da se na više mjesta ukazuje na potrebu jačanja integriteta izbornog procesa.

„U tom smo smislu zadovoljni jer, gledano u cjelini, ovi zaključci šalju snažnu poruku o važnosti jačanja integriteta izbornog procesa, ali i ukazuju na važnost provedbe odluka Ustavnog suda BiH. To je nešto za što se Hrvatska stalno zalaže i to je sadržano u ovim zaključcima. Podsjećam da zaključci pozivaju BiH da što prije pristupi ograničenoj ustavnoj i izbornoj reformi. Posebno se ističe izborna reforma koja bi trebala ukloniti sve oblike diskriminacije i nejednakosti. U zaključcima se također posebno navodi da odluke Ustavnog suda BiH nisu u potpunosti provedene“, kazala je Metelko Zgombić.

Naglasila je da EU smatra kako se ne smije poduzimati ništa što bi spriječilo ili otežalo izbornu reformu te ostvarivanje jednakosti i ravnopravnosti.

Metelko Zgombić osvrnula se i na kandidaturu Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, zaključivši da je Europski sud za ljudska prava „jasno potvrdio da je ta osoba pokušala manipulirati samim Sudom, mijenjala identitete te da to nije put kojim se treba ići“.