CIA upalila crvene lampice zbog Izraela: "Građanski rat, totalni kolaps"

Izraelu prijeti građanski rat ili kolaps države, upozorava povjerljiva procjena CIA-e, dok godine genocida u Gazi te ratova u Libanonu i Iranu produbljuju političke, gospodarske i društvene podjele unutar zemlje.

Izvješće iz kolovoza, naslovljeno „Raspad iznutra“ (Fracture From Within), sastavili su stručnjaci CIA-ina Red Cella, prema navodima dvaju američkih izvora koji su njegov sadržaj opisali za Drop Site News. Red Cell, jedinica zadužena za pružanje „alternativnih analiza“ unutar agencije, procjenu je izradio kombinirajući informacije iz otvorenih izvora i podatke američkih obavještajnih službi.

Čini se da se procjena odnosi samo na židovske građane Izraela i da ne uzima u obzir palestinske građane, koji čine približno 20 posto izraelskog stanovništva i žive pod različitim oblicima diskriminacije koje su Amnesty International i druge organizacije za ljudska prava označile dijelom šireg sustava apartheida. CIA nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Kombinacija pritisaka

Stručnjaci CIA-e upozorili su na eksplozivnu kombinaciju pritisaka koji se gomilaju uoči izraelskih izbora 27. listopada: gospodarsku krizu i nagli rast vojne potrošnje, teško naoružane veterane koji se vraćaju iz dugotrajnih borbi, od kojih mnogi nose ozbiljne psihološke traume, sve veći bijes zbog ultraortodoksnih muškaraca oslobođenih vojne službe, eskalaciju nasilja doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali te nastojanja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da zadrži vlast, čime potiče ustavnu krizu.

CIA-ini „crveni timovi“ zaduženi su za izradu analiza i ideja kojima se preispituju prevladavajuće pretpostavke te razotkrivaju grupno razmišljanje i slijepe točke koje se mogu ukorijeniti unutar obavještajnog aparata.

„Autori ovoga izvješća stručnjaci su za Izrael“, rekao je izvor iz obavještajne zajednice. „Ovo nije nekakav fantastični scenarij 'što ako' – s predstojećim izborima i pukotinama unutar Izraela trebali bismo ozbiljno shvatiti njihov zaključak da Izrael od stvarnog unutarnjeg sukoba dijeli samo jedna iskra.“

Jedna od najdubljih podjela u izraelskoj politici nije nastala zbog protivljenja ratnim zločinima te zemlje, nego zbog pitanja tko se mora boriti, a tko je oslobođen te obveze. Ultraortodoksni muškarci povijesno su bili u velikoj mjeri oslobođeni vojne službe, dok su istodobno nastavili primati državne povlastice, što je postalo sve spornije uslijed opetovanih mobilizacija pričuvnika. Njihovo kolektivno odbijanje služenja vojske ne proizlazi iz protivljenja izraelskim ratovima – ultraortodoksni čelnici tvrde da vojna služba ugrožava vjerski život i njihovu obvezu proučavanja Tore. No nakon godina tijekom kojih su pričuvnici opetovano pozivani da napuste poslove i obitelji, izuzeće je postalo snažan izvor nezadovoljstva u izraelskom društvu.

Kućanstva istodobno snose i troškove izraelske ratoborne politike. Cijene hrane dosegnule su rekordne razine, a troškovi hrane, uključujući svježe voće i povrće, porasli su 9,5 posto tijekom posljednje dvije godine, dodatno produbljujući ionako tešku krizu troškova života nakon višegodišnjih ratova.

Cionisti protiv Netanyahua

Ipak, velik dio protivljenja Netanyahuu ne proizlazi iz protivljenja izraelskoj brutalnosti prema Palestincima, nego iz nezadovoljstva načinom na koji ju je vodio. Glavne cionističke stranke koje se protive Netanyahuu i same su podijeljene oko vodstva i koalicijske strategije, dok je jedna od središnjih kritika Netanyahua njegova odgovornost za sigurnosni neuspjeh 7. listopada. Nedavne ankete pokazale su da i Netanyahuov i protunetanyahuovski blok teško dosežu 61 zastupničko mjesto potrebno za formiranje vlasti.

Izvori upozoravaju da kombinacija političkih podjela i sve većeg broja teško naoružanih i traumatiziranih veterana ima povijesne presedane.

„Poznato je da su njemački Freikorpsi bili veterani s PTSP-om, naoružani i krvožedni“, rekao je izvor. „Ne tvrdim da je Izrael nakon Gaze isto što i Njemačka nakon Prvog svjetskog rata, ali svakako postoje određeni aspekti koji mi zvuče slično.“

Izrael se suočava i sa sve većom međunarodnom izolacijom, uključujući slabljenje potpore u Sjedinjenim Američkim Državama, što su i sami izraelski dužnosnici u privatnim razgovorima tretirali kao dugoročnu prijetnju. Izvješće iz kolovoza ukazuje na činjenicu da Izrael sve više postaje parija među državama kao jedan od čimbenika koji bi mogli dovesti do raspada države.

Prema drugoj procjeni CIA-e, o kojoj je Capital & Empire izvijestio u srpnju, izraelski dužnosnici smatraju da se američki politički konsenzus na kojem počiva savezništvo dviju zemalja raspada te da bi nastavak oslanjanja na milijarde dolara izravne američke vojne pomoći s vremenom mogao postati politički neodrživ. Njihov je odgovor nastojanje da se Izrael još dublje integrira u američki vojni, obavještajni i obrambeni sustav – stvarajući veze koje bi buduće američke vlade teže mogle raskinuti. Do ovog proljeća 60 posto Amerikanaca imalo je negativno mišljenje o Izraelu, u odnosu na 53 posto godinu ranije, prema istraživanju Pew Research Centera.

SAD sve frustriraniji

Slabljenje potpore sve je vidljivije i unutar američkog nacionalnog sigurnosnog aparata.

„Obavještajna zajednica, baš kao i Amerika, vojska i svi ostali, sve je frustriranija stvarnim i političkim kapitalom koji se troši na održavanje Izraela“, rekao je izvor. „Dok nastavljamo s daljnjom integracijom naših vojno-industrijskih kapaciteta s njihovim, postoji duboka frustracija zbog činjenice da to činimo za zemlju koja nas je uvukla u rat koji gubimo, zemlju koja nas špijunira.“

Izvješće CIA-e također je pokušalo razraditi scenarije o tome kako bi ti pritisci mogli međusobno djelovati ako se unutarnja kriza u Izraelu produbi – kako bi jedna iskra mogla političke podjele pretvoriti u otvoreni građanski sukob i što bi nakon toga moglo uslijediti.

Među razmatranim scenarijima bili su povlačenje ulaganja ili zaposlenika stranih tehnoloških kompanija i kompanija koje se bave umjetnom inteligencijom iz Izraela, što bi dodatno oslabilo već opterećeno gospodarstvo, zatim mogućnost da regionalne vlade preispitaju političku i stratešku vrijednost produbljivanja normalizacije odnosa s Izraelom te mogućnost da Hamas ili Hezbolah iskoriste razdoblje unutarnje slabosti. Prema izvorima, u izvješću se izričito upotrebljava izraz „građanski sukob“.

Desetljećima se moć Izraela nije temeljila samo na oružju i američkoj potpori, nego i na stvaranju slike da njegova vojna dominacija, obavještajna nadmoć i unutarnja kohezija čine državu praktički nesalomljivom. No, kako upozorava procjena, ispod te slike goleme sile Izrael gomila gospodarske, političke i društvene proturječnosti koje sama vojna moć možda neće moći obuzdati.