Europska unija najavila strategiju "asertivne migracijske diplomacije": Evo što to znači

Europska unija namjerava u sljedećih pet godina provoditi politiku „asertivne migracijske diplomacije”, prema dvama neobvezujućim dokumentima koje je Europska komisija predstavila u četvrtak, prenosi Euronews.

Prijedlozi uključuju jačanje sustava partnerstava s trećim zemljama, pri čemu bi se pristup vizama, trgovina i financijska potpora koristili kao poluge pritiska kako bi se strane vlade potaknule da preuzmu svoje državljane i zaustave nezakonite odlaske prema Europi.

To će uključivati i unapređenje mehanizma suspenzije viza za zemlje koje se smatraju nedovoljno suradljivima u odnosu na politike EU-a o upravljanju granicama.

Prvi dokument, pod nazivom Europska strategija upravljanja azilom i migracijama, predstavlja nacrt pristupa Komisije za sljedećih pet godina te je u velikoj mjeri usklađen s trenutačnom strategijom: jačanje zaštite granica, uvođenje sofisticiranih tehnologija za praćenje ulazaka državljana trećih zemalja u EU te poboljšanje povratka neregularnih migranata u njihove zemlje podrijetla.

Komisija inzistira na tome da će sve mjere biti utemeljene na poštovanju temeljnih prava te naglašava da jedan stup strategije ima za cilj i privlačenje talenata i visoko kvalificiranih migranata kako bi se povećala konkurentnost i popunili nedostaci na tržištu rada EU-a.

„Prioritet je jasan: smanjiti broj nezakonitih dolazaka i zadržati ga na niskoj razini”, izjavio je povjerenik EU-a za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner.

Neregularni prijelazi granica smanjili su se 2025. godine na 178.000, što predstavlja pad od 26 % u odnosu na prethodnu godinu i uklapa se u opći silazni trend, prema podacima Frontexa.

Drugi dokument, nazvan Strategija EU-a za vize, usko je povezan s migracijskom strategijom, budući da je prvi njezin stup posvećen „jačanju sigurnosti EU-a”. Osim mehanizma suspenzije viza, predviđa se snažniji nadzor postojećih bezviznih režima te novi načini jačanja sigurnosti putnih isprava.

Revizija pravila EU-a o vizama mogla bi uključivati i ciljane restriktivne mjere za suspenziju, odbijanje ili ograničavanje zahtjeva za vize „kao odgovor na neprijateljske postupke trećih zemalja koji ugrožavaju sigurnost EU-a”.

Brunner i Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju, nisu spomenuli nijednu konkretnu državu, no dužnosnici EU-a navode da su Rusija i Bjelorusija na vrhu popisa.

Povjerenik Brunner također nije iznio ocjenu o nedavnoj odluci španjolske vlade da odobri pravo boravka za oko 500.000 neregularnih migranata, istaknuvši da je riječ o nacionalnoj nadležnosti.