Kako Peking provodi operacije utjecaja? "Šapnula je Huangu, on Trumpu – i Kina je dobila što je htjela"

Profesor Anthony Glees, stručnjak za obavještajne službe i politiku, smatra da zapadne zemlje već dulje vrijeme djeluju u okolnostima hibridnog rata s Rusijom. Istodobno upozorava da Kina i Iran primjenjuju širok raspon obavještajnih metoda, od financiranja i političkog utjecaja do seksualne eksploatacije i vrbovanja agenata.

Govoreći o slučaju koji povezuje direktora Nvidije Jensena Huanga s navodnom kineskom operacijom utjecaja, Glees je objasnio da su takozvane "medene zamke" metoda koju kineske komunističke obavještajne službe koriste već desetljećima.

Prema njegovu mišljenju, cilj takvih operacija ne mora nužno biti pridobivanje osobe koja bi odavala povjerljive informacije. Puno važnije može biti stvaranje takozvanog agenta utjecaja, odnosno osobe koja zahvaljujući svojem položaju može utjecati na političke odluke.

Glees smatra da je upravo takav scenarij trebalo uzeti u obzir zbog Huangova pristupa američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i visokim dužnosnicima njegove administracije.

"Misija je, dakle, bila uspješna", rekao je Glees za N1 BiH, povezujući taj slučaj s američkom politikom izvoza naprednih čipova za umjetnu inteligenciju u Kinu.

Izložio je mogućnost da je Peking preko osoba bliskih Huangu pokušavao posredno utjecati na odluke u Washingtonu. Pritom je naglasio da obavještajne službe pri vrbovanju ljudi koriste različite motive, među kojima su novac, ideologija, ego, ucjena i seksualno iskorištavanje. Konkretna metoda, objasnio je, ovisi o slabostima osobe koju žele pridobiti.

Ozbiljan udarac povjerenju među zapadnim službama

Glees se osvrnuo i na slučaj Augusta Hanninga, bivšeg čelnika njemačke Savezne obavještajne službe (BND), ocijenivši da bi se moglo raditi o iznimno ozbiljnom udarcu povjerenju između zapadnih obavještajnih službi.

Prema njegovim riječima, nije riječ samo o informacijama koje su možda kompromitirane nakon Hanningova odlaska iz BND-a. Ako se pokaže da su problemi postojali i prije njegova odlaska, saveznici bi morali ponovno razmotriti odluke i operacije u kojima je sudjelovao.

"Riječ je o strašnom obavještajnom propustu", rekao je Glees, upozoravajući da bi se posljedice mogle osjećati godinama.

"Mi smo u ratu, ali to je rat u sivoj zoni"

Posebno je izravan bio kada je govorio o odnosima Rusije i NATO-a. Na pitanje vodi li se već hibridni rat između Moskve i Zapada, odgovorio je potvrdno.

"Apsolutno. Bez ikakve sumnje. Mi smo u ratu, ali to je rat u sivoj zoni, hibridni rat", rekao je.

Prema njegovoj procjeni, ruski predsjednik Vladimir Putin nastoji djelovati protiv europskih članica NATO-a, ali pritom pazi da njegove operacije ne prijeđu granicu otvorenog vojnog napada koji bi mogao pokrenuti pitanje aktiviranja članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora.

Kao sastavnice takvog sukoba Glees navodi političku subverziju, financiranje, špijunažu, vrbovanje agenata i druge prikrivene operacije. Rusiju, Iran i Kinu izdvojio je kao tri države zbog kojih bi Zapad trenutačno trebao biti najviše zabrinut.

Zajedničko obilježje njihovih aktivnosti, smatra, jest djelovanje u prostoru u kojem protivniku nanose štetu, ali izbjegavaju poteze koji bi izazvali izravan vojni odgovor NATO-a.

U tom kontekstu istaknuo je i važnost rata u Ukrajini za širu europsku sigurnost. Prema njegovoj ocjeni, eventualna Putinova pobjeda u Ukrajini ne bi značila kraj ruskih ambicija.

Podsjetio je na zahtjeve Moskve koji se odnose na položaj država koje su u NATO ušle nakon 1997. godine te upozorio da Zapad mora ozbiljno shvatiti ruske izjave o sigurnosnom poretku u Europi.

"Trebamo slušati što govori i postupati u skladu s tim. Zato mu ne smijemo dopustiti pobjedu u Ukrajini", poručio je Glees.

Poziva NATO na odgovor istom mjerom

Njegova najprovokativnija poruka odnosila se na način na koji bi Zapad trebao odgovoriti na hibridne operacije. Glees smatra da članice NATO-a ne bi trebale samo reagirati na takve poteze, nego bi i same trebale primjenjivati sličnu strategiju odvraćanja prema protivnicima.

"Oni nas napadaju ispod praga Članka 5. I mi bismo njih trebali napadati ispod praga Članka 5", rekao je.

Kao hipotetski primjer naveo je napade na infrastrukturu i prekide opskrbe električnom energijom.

"Oni ugase svjetla u Engleskoj. Mi ugasimo svjetla u Rusiji", rekao je Glees. Svoju je poruku zaključio riječima: "Isto za isto, a ponekad isto za isto – s kamatom."