Ogorec o Koaliciji voljnih: "To što je dogovoreno u Parizu je račun bez krčmara"

O tome je u Novome danu N1 televizije govorio gost Tihomira Ladišića, stručnjak za vojna i sigurnosna pitanja Marinko Ogorec.

Na pitanje je li primirje, odnosno mir u Ukrajini bliži no ikad, Ogorec je kazao kako, po svemu sudeći, i dalje tomu nije tako.

"Samit koji se dogodio u Parizu vrlo je upitne učinkovitosti i produktivnosti. Jednostavno, oni razgovaraju o nekim hipotetskim situacijama, kako će i što učiniti nakon što se postigne mir. Međutim, mirno rješenje nije na vidiku i cijeli taj samit je bio račun bez krčmara."

"Presudit će SAD"

Ogorec smatra da je do mira u Ukrajini još dalek put jer obje strane i dalje drže da mogu postići svoje ciljeve isključivo vojnim putem.

"U Rusiji su ohrabreni time što imaju stratešku inicijativu i polako napreduju i osvajaju ukrajinski teritorij. S druge strane, strateški cilj Ukrajine je uvlačenje čitave Europske unije ili bar pojedinih članica NATO-a u direktni rat s Rusijom jer sama ne može vratiti svoje teritorije."

Ogorec također smatra da će uloga SAD-a biti ključna.

"Kada se Donald Trump ponovno fokusira na rat u Ukrajini, jednostavno će presuditi SAD. A što će se dogoditi poslije toga, vidjet ćemo."

"Ukrajina nema odgovor na rusku taktiku"

Ruske snage, ističe, koriste taktiku prilagođenu činjenici da je bojišnica u Ukrajini jako dugačka.

"Ukrajina trenutno nema odgovor na tu rusku taktiku koja se sastoji od bezbroj malih 'ugriza' sa svih strana. Bojišnica je duga, snage su rastegnute s obje strane, ali ruskih snaga je više. Pa se događaju situacije da na dijelovima bojišta, poput Slavjanska i Krematoroska, Rusi vrše stalni pritisak i tamo su stalno intenzivna bojna djelovanja. Onda ruske snage na nekom udaljenom dijelu bojišnice pokušaju izvesti proboj pa ako i kada uspiju. Onda idu sve dok ih ukrajinske snage ne zaustave, ali za to moraju angažirati pričuvne snage. Situacija je takva da nadvladava onaj tko ima više ljudi i sredstava, a to su zasad Rusi", kazao je Ogorec.

A ako je, prema tvrdnjama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, 90 posto mirovnog sporazuma već dogovoreno, onih preostalih 10 posto odnosi se, prema Ogorecu, na teritorij kojeg bi se Ukrajina trebala odreći.

Što je krajnji cilj Rusije?

S druge strane, pitanje je što bi bio krajnji vojni cilj Rusije. Je li to samo područje Donbasa ili i rušenje vlasti u Ukrajini?

"Vjerojatno se i ruski ciljevi prilagođavaju situaciji na terenu. U početnoj fazi sukoba 2022. godine, vjerojatno im je cilj bila promjena režima i postavljanje marionetske vlasti u Ukrajini. Pretpostavljam da im je sada cilj ovladati Donbasom i vjerojatno izaći na Dnjepar. No i kada bi Rusija ovladala Donbasom, vrlo je upitno bi li to tada bila završena priča", kazao je Ogorec.

Postavlja se i pitanje kakve su pozicije Rusije i SAD-a spram odluke Koalicije voljnih o slanju mirovnih vojnih snaga na područje Ukrajine. Ogorec kaže kako se SAD nije konkretno izjasnio oko svoje uloge u toj koaliciji.

"Mislim da se oni još uvijek fokusiraju na to kako postići mir. što se tiče ruske strane, mislim da je bilo vrlo rezolutno rečeno da će svaki dolazak stranih postrojbi u Ukrajinu, pogotovo NATO-a, smatrati neprijateljskom gestom, a te postrojbe smatrat će legitimnim vojnim ciljevima."

"SAD pokazao što je specijalna vojna operacija"

Na pitanje je li i koliko američka vojna akcija u Venezueli utjecala na poziciju i snagu SAD-a u odnosu na Rusiju, Ogorec je kazao kako je SAD izveo nešto što Rusija u ovom času nije u stanju izvesti.

"S tog aspekta vidi se da je Amerika pokazala Rusiji što znači spacijalna vojna operacija. Normalno je da to stvara nove odnose između SAD-a i Rusije koji će sada njihov dijalog postaviti na neke nove temelje. Ta akcija bez daljnjega je imala i imat će odraza na američko-ruske odnose."

Ogorec ističe da eventualna kopnena operacija američkih snaga u Venezueli, ako im daljnji razvoj događaja ne bude išao u prilog, može biti vrlo ozbiljan pothvat.

"To ne bi bila blic-akcija kao što je bila otmica Madura. Trebalo bi uključiti značajne kopnene snage koje bi bile duže vrijeme izložene borbenim operacijama na samom terenu kojeg više ili manje poznaju. Tu si i logistički problemi opskrbe tih snaga pa bi se u takvoj operaciji mogli pretrpjeti određeni gubici", kazao je Ogorec u Novom danu na N1.