Škaričić o korupciji u zdravstvu: "Ministrica Hrstić nije smjela izjaviti da nema nedodirljivih"

Podsjetimo, USKOK je pokrenuo istragu protiv osam osoba i jedne tvrtke zbog sumnje na primanje i davanje mita, zlouporabu položaja, nezakonito pogodovanje i druga kaznena djela. U središtu afere je voditelj tehničko-uslužne službe zabočke bolnice Vladimir Ovčarić.

Istražitelji sumnjaju da je uzimao mito kako bi pojedincima omogućio izbjegavanje rada za opće dobro, pogodovao privatnoj tvrtki pri dodjeli poslova vrijednih više od 100 tisuća eura te koristio bolničke zaposlenike za privatne poslove.

Škaričić smatra da je upravo slučaj Zabok pokazatelj ozbiljnih nedostataka u nadzoru zdravstvenih ustanova.

"Od 2012. godine, ovo je 2026., koliko je vjerojatno da nitko ništa o tome nije znao? A drugo, čak i ako nekim slučajem nitko ništa nije znao, kakav je to sistem nadzora u bolnici da tako nešto nije uočeno?”, upitala je. Posebno je kritizirala reakciju ministrice zdravstva Irene Hrstić.

"Ministrica Hrstić tada nije smjela izjaviti da nema nedodirljivih. Jer je upravo pokazala da ima nedodirljivih”, poručila je Škaričić.

Prema njezinim riječima, jedan od ključnih problema jest to što se korupcija u zdravstvu desetljećima ne prepoznaje kao sustavni problem.

"Mi od 90-ih imamo vrlo jasne podatke o agresivnom uplivu tržišta, komercijalnih interesa u javno zdravstvo. Imamo obilje dobro dokumentiranih afera, dokaza o ozbiljnoj sistemskoj korupciji u zdravstvu, a nijedna zdravstvena administracija to ne priznaje kao problem”, istaknula je.

Kao primjer navela je nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za koji tvrdi da na 48 stranica nijednom ne spominje riječ korupcija. Podsjetila je i na aferu Farmal, u kojoj su liječnici bili obuhvaćeni velikim korupcijskim postupkom zbog primanja mita od farmaceutske industrije.

"U trenutku kada su DORH i USKOK prvi put objavili tu vijest, tadašnji ministar zdravstva Rajko Ostojić rekao je da se radi o izoliranoj skupini”, kazala je, upozoravajući na političku praksu umanjivanja razmjera problema.

"Ljudi više nemaju osjećaj da imaju pravo računati na javni sektor”

Škaričić uzroke današnjeg stanja vidi u politikama koje su se razvijale od devedesetih godina. Tvrdi da je država nedovoljna ulaganja u javno zdravstvo nadomještala dopuštanjem sve snažnijeg povezivanja javnog i privatnog sektora. Prema njezinoj ocjeni, liječnicima je omogućeno istodobno djelovanje u javnom sustavu i privatnim ordinacijama, uz nedovoljno kontrolirane odnose s farmaceutskom industrijom i druge oblike potencijalnog sukoba interesa.

"Danas liječnici imaju prilično dobre plaće, ali je sistem ostao isti. Njihova bogatstva, njihove moći, njihova privatna carstva su multiplicirana”, ustvrdila je. Naglasila je da pritom ne govori o svim liječnicima pojedinačno, nego o profesionalnim strukturama i pravilima koja su omogućila takav razvoj sustava. Odgovornost, smatra, ne snosi samo jedna politička opcija. Takav odnos prema javnom zdravstvu pripisuje i HDZ-u i SDP-u, uz ocjenu da je HDZ postavio temelje sustava jer je dulje bio na vlasti.

Govoreći o posljedicama za pacijente, Škaričić je upozorila na sve veću normalizaciju dugih lista čekanja i odlazaka privatnim liječnicima. „Svi mi znamo da kada dođete kod liječnika, ako vam treba liječnik, naručit će vas za godinu dana, ali možete doći u privatnu polikliniku. Ili preko veze”, kazala je. Takvo stanje opisala je kao „sindrom kuhane žabe”, upozoravajući da su građani postupno prihvatili ograničenu dostupnost javne zdravstvene zaštite. „Ljudi zaista više nemaju osjećaj da imaju pravo računati na javni sektor. I ta politička posljedica je nešto čega bismo se trebali bojati”, poručila je.