Krvna pretraga mogla bi otkriti povratak raka pluća prije CT-a: Već se provodi u Hrvatskoj

Rak pluća nemalih stanica čini većinu slučajeva raka pluća, a nova istraživanja upućuju na to da bi analiza tumorske DNK u krvi mogla imati važnu ulogu u praćenju oboljelih i odabiru liječenja.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu The Journal of Molecular Diagnostics, tekućinska biopsija može otkriti molekularne znakove prisutnosti tumorskih stanica nakon liječenja, potencijalno i prije nego što se promjene uoče standardnim slikovnim pretragama.

U Hrvatskoj se takva testiranja već provode u Nacionalnom laboratoriju za gensko profiliranje tumora pri KBC-u Zagreb.

Kako funkcionira pretraga?

Akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, objašnjava da se analiziraju fragmenti tumorske DNK koji dospijevaju u krv kada se tumorske stanice razgrađuju.

Na temelju tih fragmenata moguće je utvrditi genske karakteristike tumora i odabrati ciljanu terapiju.

"Trenutačno je to vrlo skupa i kompleksna pretraga koja ima i određena ograničenja, s obzirom na to da je vjerojatnost pronalaska tumorskog DNK u krvi oko 60 posto. Dakle, kod 40 posto ljudi ne pokazuje rezultate", rekao je Samaržija novinarkama 24sata Marijani Matković i Jasmini Sarić Čedić.

Dodaje da bi se osjetljivost metode trebala povećati na najmanje 80 posto kako bi njezina klinička primjena bila pouzdanija.

Zasad se u KBC-u Zagreb pretraga provodi u sklopu projekata i kod pacijenata kod kojih se traže mutacije na koje je moguće djelovati ciljanim lijekovima.

Ciljani lijekovi prema genskom profilu tumora

Na temelju analize liječnici mogu odabrati lijekove koji djeluju na određene genske promjene u tumorskim stanicama.

Prema Samaržijinim riječima, trenutačno je dostupno 12 vrsta takvih lijekova, a njihov se broj povećava.

"Precizno znamo gensku strukturu tumora i koji pametni lijek dati. On će djelovati nekoliko godina, a nakon toga više ne zato što tumori mutiraju. No onda se opet traži nova mutacija, radi se nova analiza i pacijentu se daje drugi pametni lijek baš za tu mutaciju", objasnio je.

Tekućinska biopsija mogla bi biti posebno korisna nakon operacije raka pluća jer bi pomogla u prepoznavanju pacijenata kod kojih postoji povećan rizik od povratka bolesti.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da pozitivan nalaz ne znači automatski da je potrebno novo liječenje. Rezultati se moraju tumačiti zajedno s drugim pretragama, a dodatna istraživanja trebaju pokazati poboljšava li ranije otkrivanje tumorske DNK i preživljavanje pacijenata.

U budućnosti bi nalaze mogla analizirati umjetna inteligencija

Samaržija očekuje da bi tekućinska biopsija u sljedećih nekoliko godina mogla postati dio standardne medicinske prakse, a smatra i da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti dio analize genskih podataka iz uzoraka krvi.

Istodobno se razvijaju metode otkrivanja tumorskih promjena iz drugih tjelesnih tekućina, uključujući slinu i urin.

Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split, ističe da napredak tehnologije omogućuje otkrivanje sve manjih količina tumorskog materijala.

"Kako se tehnologija razvija, može prepoznavati sve manje djeliće tumora, pa ćemo biti u prilici da neki od tih testova možda budu prvi korak u testiranju i otkrivanju ranih kancerogenih promjena", rekao je Vrdoljak.

Procjenjuje da bi se u sljedećih deset do petnaest godina krvne pretrage mogle koristiti kao dopuna postojećim dijagnostičkim metodama, poput mamografije i ultrazvuka.

Stručnjaci pritom naglašavaju da tekućinska biopsija zasad ne može zamijeniti standardne dijagnostičke postupke, ali bi u budućnosti mogla omogućiti ranije otkrivanje povratka bolesti, precizniji odabir terapije i bolje praćenje pacijenata.