Cijene plina u Europi snažno rastu: Koliko bi ove zime mogli porasti računi za grijanje?

Nakon energetske krize 2022. godine Europa je sama sebi obećala da više nikad neće dopustiti da njezina zima ovisi o zemlji zahvaćenoj ratom.

Četiri godine poslije ponovno se našla u sličnoj situaciji. Promijenila se samo zemlja o kojoj ovisi.

Dok je pozornost javnosti uglavnom usmjerena na cijene nafte i dizela, na tržištu prirodnog plina razvija se potencijalno još ozbiljnija kriza, piše Euronews.

Najniže zalihe plina ikad

Analitičari upozoravaju da će Europa možda morati smanjiti potrošnju plina kako bi izdržala do kraja ožujka jer u zimu ulazi s najnižim zalihama za ovo doba godine otkako se vode evidencije.

"Proizvodnja energije iz vjetra i temperature odredit će koliko će opskrba plinom u Europi ove zime biti ograničena i koliko će cijene porasti", izjavila je za Euronews Ana Maria Jaller-Makarewicz, vodeća energetska analitičarka za Europu pri Institutu za energetsku ekonomiju i financijsku analizu (IEEFA).

"Smanjenje potražnje i dalje je najvažniji instrument koji Europa ima pod vlastitom kontrolom", dodala je.

Cijene plina porasle za 234 posto

Referentna europska cijena prirodnog plina, nizozemski TTF, početkom siječnja iznosila je oko 28 eura po megavatsatu.

U ponedjeljak se kretala oko 96 eura, nakon što je nakratko dosegnula 97,64 eura po megavatsatu, najvišu razinu od prosinca 2022. godine.

To predstavlja rast od približno 234 posto od početka godine.

Cijene su još uvijek daleko od rekordnih više od 340 eura po megavatsatu, koliko je plin stajao u kolovozu 2022. godine. Međutim, zabrinutost sada ne izaziva toliko sama razina cijena koliko njihov daljnji smjer kretanja.

Rat s Iranom prekinuo važan opskrbni pravac

Rat s Iranom i zatvaranje Hormuškog tjesnaca odsjekli su Europu od jednog od njezinih važnih dobavljača ukapljenog prirodnog plina (LNG) – Katara.

Prema podacima briselskog instituta Bruegel, LNG s Bliskog istoka prošle je godine činio približno osam posto ukupnog europskog uvoza ukapljenog plina.

Od svibnja u Europu nije stigla nijedna takva pošiljka.

Iako se udio od osam posto može činiti relativno malim, na već napetom svjetskom tržištu svaka izgubljena isporuka mora se nadomjestiti plinom za koji se natječu i azijski kupci.

Europu uskoro očekuje još jedan izazov.

Ruski LNG u drugom je tromjesečju ove godine činio približno petinu ukupnog uvoza ukapljenog plina u Europsku uniju. Međutim, od siječnja 2027. EU će u potpunosti zabraniti njegov uvoz.

Prema analizi IEEFA-e, zbog tih okolnosti Europska unija možda će morati potrošiti oko sedam posto manje plina nego prošle zime.

Europska skladišta na rekordno niskim razinama

Zbog izostanka katarskog plina Europa tijekom ljeta nije uspjela obnoviti svoje zalihe.

Prema podacima Bruegela, europska skladišta 24. listopada bila su popunjena 74,6 posto.

U istom razdoblju prošle godine popunjenost je iznosila 82,9 posto, dok su 2023. skladišta bila gotovo puna, s čak 98,5 posto kapaciteta.

IEEFA navodi da su to najniže zalihe za ovo doba godine od početka prikupljanja podataka 2011. godine.

Posebno zabrinjava činjenica da se zalihe gotovo više ne povećavaju. U tjednu do 24. listopada dnevne promjene bile su blizu nule, a pojedine države počele su trošiti zimske rezerve i prije početka studenoga.

Primjerice, popunjenost austrijskih skladišta pala je sa 69,3 posto sredinom listopada na 67,2 posto, dok je prije godinu dana iznosila 84 posto.

Što ako zima ipak bude hladna?

Energetska konzultantska tvrtka Wood Mackenzie procjenjuje da bi europska skladišta krajem ožujka mogla biti popunjena samo između 17 i 20 posto.

Ta prognoza pretpostavlja prosječno hladnu zimu te završetak sukoba na Bliskom istoku do kraja godine, uz povratak Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata uobičajenoj proizvodnji LNG-a početkom 2027.

"Ako zima bude hladna, što trenutačno nije prevladavajuća prognoza zbog El Niña, razine zaliha mogle bi biti još niže", rekao je Tom Marzec-Manser, direktor za europsko tržište plina i LNG-a u Wood Mackenzieju.

U tom bi slučaju cijene dodatno porasle jer bi se Europa morala natjecati s Azijom za preostale raspoložive isporuke.

Visoke cijene mogle bi potrajati do 2028.

Čak ni brz završetak rata na Bliskom istoku ne bi donio trenutačno olakšanje.

"Čak i ako pretpostavimo da će sukob završiti do kraja godine i da će bliskoistočni proizvođači početkom sljedeće godine početi obnavljati proizvodnju LNG-a, i dalje smatramo da će trebati do jeseni 2028. da se svjetsko tržište ponovno uravnoteži", rekao je Marzec-Manser.

To znači da bi veleprodajne cijene plina u Europi tijekom većeg dijela tog razdoblja mogle ostati visoke.

Koliko bi mogli porasti računi za grijanje?

Terminski ugovori za plin za nadolazeće zimske mjesece trenutačno se kreću oko 95 eura po megavatsatu, gotovo tri puta više od prošlozimskog prosjeka od približno 36 eura.

Razlika iznosi oko šest eurocenti po kilovatsatu plina.

Za prosječno kućanstvo koje se grije na plin i od studenoga do ožujka potroši približno 10.000 kilovatsati, to bi značilo oko 600 eura dodatnih troškova samo za energent.

Uz pretpostavljenu stopu PDV-a od 20 posto, dodatni trošak mogao bi dosegnuti približno 715 eura. U Hrvatskom slučaju to je i više jer PDV iznosi 25 posto.

Riječ je o ilustrativnom izračunu na temelju veleprodajnih cijena, a ne o prognozi povećanja računa za svako kućanstvo.

Cijene plina za kućanstva već su počele rasti. Prema indeksu cijena energije za kućanstva (HEPI), početkom rujna prosječna cijena u glavnim gradovima EU-a iznosila je 11,9 eurocenti po kilovatsatu, odnosno 12 posto više nego u veljači.

Koliko će poskupljenje na veleprodajnom tržištu pogoditi pojedinu obitelj, ovisit će o državi, vrsti ugovora i načinu regulacije cijena.

Ugovori s fiksnim cijenama, regulirane tarife i državne potpore mogu odgoditi ili ublažiti poskupljenja.

Može li Europa smanjiti potrošnju i izbjeći krizu?

Prema Jaller-Makarewicz, dio smanjenja potrošnje mogao bi se dogoditi spontano jer visoke cijene potiču građane i poduzeća na štednju.

Za kućanstva postoje relativno jednostavne mjere.

Snižavanje temperature grijanja za jedan Celzijev stupanj moglo bi smanjiti troškove energije do deset posto. Pomoći mogu i niža temperatura tople vode te bolja izolacija prozora i vrata.

Analitičarka smatra da bi Bruxelles mogao uspostaviti zajednički okvir za smanjenje potrošnje, uz mogućnost da svaka država članica prilagodi mjere vlastitom energetskom tržištu.

Dugoročno rješenje, naglašava, jest smanjivanje europske ovisnosti o plinu.

"Svaki novi projekt obnovljivih izvora energije, sustav za pohranu energije u baterijama i modernizacija elektroenergetske mreže pomažu smanjiti europsku ovisnost o plinu", rekla je.