Europi prijeti ozbiljna kriza: Ako se ne nađe rješenje, milijuni kućanstava mogli bi osjetiti posljedice

Manjak plina otvara mogućnost zime obilježene naglim rastom računa za energiju i prisilnim mjerama štednje ako EU ne uspije osigurati dovoljne količine plina iz drugih izvora, pokazuju nova izvješća dostavljena Politicu.

Dok rat u Iranu nastavlja remetiti globalnu opskrbu energijom, Europska unija ove bi se zime mogla suočiti s manjkom od čak 14 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, što odgovara približno sedam posto ukupne potražnje u Uniji i količini dovoljnoj za opskrbu između 10 i 12 milijuna europskih kućanstava. Pokazuje to izvješće američkog energetskog analitičkog centra Instituta za energetsku ekonomiju i financijsku analizu (IEEFA).

Slični zaključci izneseni su i u važnom izvješću vodećeg europskog udruženja operatora plinskih mreža, koje je u četvrtak predstavljeno nacionalnim dužnosnicima nadležnima za energetiku.

Prirodni plin u Europi se široko koristi za grijanje zgrada, potrebe industrije i proizvodnju električne energije. Međutim, europske zalihe plina pale su na najnižu razinu za ovo doba godine otkako se 2011. godine vode evidencije te trenutačno iznose nešto više od 70 posto kapaciteta skladišta.

Razlog su visoke cijene zbog kojih je trgovcima tijekom ljeta bilo isplativije prodavati plin nego ga skladištiti za zimsku potrošnju.

Europa ima sve manje mogućnosti

Budući da su cijene plina blizu najviših razina u gotovo četiri godine, a opskrba ograničena zbog američko-izraelskog rata na Bliskom istoku, Europa ima malo mogućnosti za nabavu dodatnih količina plina ako nadolazeća zima bude hladna poput prethodne, zaključuje IEEFA.

To ne znači nužno da će Europska unija ostati bez plina, ali znači da bi u skladištima moglo biti sedam milijardi kubičnih metara manje plina na raspolaganju za potrošnju.

Zbog toga bi države mogle biti prisiljene kupovati plin po visokim cijenama na sve nestabilnijem svjetskom tržištu ili čak zahtijevati od potrošača smanjenje potrošnje ako dodatne količine ne budu dostupne.

Rekordno niske zalihe ostavljaju Europsku uniju "s manjom sigurnosnom rezervom" u slučaju poremećaja globalne opskrbe, zbog čega postaje "osjetljivija na nagle skokove cijena", upozorila je u priopćenju Ana Jaller-Makarewicz, vodeća analitičarka IEEFA-e za europsko energetsko tržište.

Dodala je da bi države, ako ove godine budu prisiljene iscrpiti svoje zalihe, sljedeće godine morale nadoknaditi još veće količine plina. Time bi se nastavio začarani krug niskih rezervi i visokih cijena.

Na iste rizike upozorava i prognoza opskrbe za zimu 2026./2027., koju je u četvrtak objavila Europska mreža operatora transportnih sustava za plin (ENTSO-G).

U izvješću se navodi da bi, u slučaju hladne zime, razine popunjenosti skladišta mogle pasti na samo 11 posto čak i uz "optimalan" uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), kao i u slučaju ograničenog uvoza.

Riječ je o razini koja predstavlja donju granicu strateških rezervi, do kojih nije jednostavno doći.

Ako države žele završiti zimu s najmanje 30 posto popunjenosti skladišta, kako bi smanjile izloženost budućim hladnim razdobljima, morat će ograničiti potrošnju ili uskratiti isporuku količina plina koje odgovaraju sedam posto ukupne potražnje, upozorava ENTSO-G.

Zabrana ruskog plina dodatno komplicira situaciju

Dodatni pritisak proizlazi iz predstojeće zabrane dugoročnih ugovora o opskrbi ruskim ukapljenim prirodnim plinom na razini Europske unije, koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju.

Prema izvješću IEEFA-e, ta će zabrana smanjiti europski uvoz plina za dodatnih sedam milijardi kubičnih metara.

Ruski plin u prošlosti se koristio za ublažavanje oscilacija potražnje tijekom zime, navodi se u izvješću.

"Sada Europa ovisi o zalihama kako bi prebrodila zimu", ističu analitičari.

Situaciju dodatno otežava činjenica da je potražnja za plinom tijekom zime u posljednje dvije godine postupno rasla, dok je uvoz u Europsku uniju stagnirao.

Zbog toga se Europa tijekom zimskih mjeseci sve više oslanja na vlastite rezerve.

Neto povlačenje plina iz skladišta u siječnju ove godine dosegnulo je 22,6 milijardi kubičnih metara, u usporedbi s 18,8 milijardi u siječnju 2025. i 17,8 milijardi kubičnih metara u siječnju 2024. godine.

Dodatni uvoz koštao bi tri milijarde eura

Alternativa bi bila povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina, koji se doprema brodovima, a Europska unija sve ga više nabavlja iz Sjedinjenih Američkih Država.

Međutim, prema trenutačnim cijenama, uvoz količina potrebnih za nadoknadu manjka europske bi potrošače stajao dodatne tri milijarde eura, odnosno 12 posto više nego što bi ista količina koštala prošle godine.

To bi bio dodatni trošak povrh već iznimno visokih cijena energije, navodi se u izvješću.

Proizvodnja ukapljenog prirodnog plina u SAD-u također je blizu maksimalnog kapaciteta, što znači da bi dodatna europska potražnja još više opteretila ionako ograničenu ponudu, rekla je Jaller-Makarewicz.

Ipak, dio stručnjaka smatra da je izgledniji rast cijena nego stvarna nestašica plina.

ENTSO-G u svojem scenariju izrazito ograničene opskrbe polazi od pretpostavke o "globalnom manjku", zbog kojeg bi dostupne količine LNG-a za uvoz u Europu bile smanjene za 20 posto.

No Laurent Ruseckas, viši analitičar tržišta plina u tvrtki S&P Global Energy, smatra da zalihe mogu pasti samo do određene razine.

"Brzo pražnjenje skladišta početkom zime dovest će do rasta cijena", objasnio je, dodajući da bi više cijene privukle dodatne pošiljke LNG-a iz Azije prema Europi.

Istaknuo je i da u Europi više nema mnogo prostora za dodatno smanjenje potražnje.

"U Europi više nema mnogo potražnje koju je moguće smanjiti", rekao je.

Podsjetio je da je rat u Ukrajini već doveo do pada industrijske potražnje za plinom u Europskoj uniji za 20 posto.

"I ta se potražnja nije oporavila", zaključio je Ruseckas.