U ovim europskim gradovima struja je drastično poskupjela: U jednom živi mnogo Hrvata

Europske cijene plina u utorak su dosegnule najvišu razinu u gotovo četiri godine, što je dodatno pojačalo zabrinutost zbog troškova energije tijekom zime, osobito s obzirom na niske razine zaliha plina.

Referentne terminske cijene prirodnog plina na nizozemskom tržištu TTF dosegnule su 87,20 eura po megavatsatu, dok su uoči rata u Iranu iznosile oko 32 eura.

Sukob na Bliskom istoku poremetio je pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, kojim se u uobičajenim okolnostima prevozi oko petine ukupne svjetske količine ukapljenog prirodnog plina.

Iako su cijene benzina i dizela diljem Europske unije već dosegnule rekordne razine, cijene plina i električne energije za kućanstva rasle su sporije. Prema podacima tjednog biltena Europske komisije o cijenama nafte, prosječne maloprodajne cijene dizela u EU-u porasle su za 35 posto između 23. veljače, prije eskalacije napetosti na Bliskom istoku, i 5. listopada 2026., dok je benzin poskupio za 23 posto.

Između 2. veljače i 1. rujna 2026. cijene plina za kućanstva, uključujući poreze, porasle su u glavnim gradovima EU-a u prosjeku za 12 posto, dok su cijene električne energije porasle za 4,2 posto. Podaci su preuzeti iz Indeksa cijena energije za kućanstva (HEPI), koji izrađuju austrijski regulator Energie-Control Austria, mađarski MEKH i tvrtka VaasaETT.

Kako je Euronews ranije izvijestio, ugovori s fiksnim cijenama i državne mjere potpore mogu odgoditi ili ublažiti utjecaj viših veleprodajnih cijena na račune kućanstava. Rast cijena plina također može povećati troškove električne energije jer poskupljuje proizvodnja struje u plinskim elektranama.

U kojim su europskim glavnim gradovima cijene struje i plina najviše? Gdje je energija najjeftinija, a gdje najskuplja kada se uzme u obzir kupovna moć stanovništva? I koji su gradovi zabilježili najveće promjene cijena od razdoblja prije rata u Iranu?

Usporedba obuhvaća cijene po jedinici energije, a ne ukupne iznose računa, koji ovise i o potrošnji pojedinog kućanstva.

Gdje je električna energija najskuplja?

Početkom rujna 2026. cijene električne energije za kućanstva, uključujući poreze, kretale su se od 8,4 eurocenta po kilovatsatu (kWh) u Kijevu do 41,3 eurocenta u Bruxellesu. Prosjek glavnih gradova EU-a iznosio je 27,2 eurocenta po kWh.

Među pet najskupljih gradova za električnu energiju našli su se i Berlin (39,6 eurocenti), Dublin (38,7), Bern (38,6) i London (38,3). Slijede Rim (36,6), Beč (34,4) i Prag (34,3).

Na drugom kraju ljestvice, među najjeftinijim gradovima, nakon Kijeva nalaze se Budimpešta (10,3 eurocenta), Podgorica (11,3), Beograd (11,6) i Valletta (12,3).

Dok su glavni gradovi Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Italije među najskupljima, cijene u Madridu (28,3 eurocenta) i Parizu (28,1) nešto su niže, ali i dalje iznad prosjeka EU-a.

Velike promjene kada se uzme u obzir kupovna moć

Kada se cijene prilagode standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života među državama, poredak gradova znatno se mijenja.

Bukurešt tada postaje najskuplji grad s vrijednošću od 55,1, dok je Oslo najjeftiniji s 11,5.

Među glavnim gradovima pet najvećih europskih gospodarstava Rim je najskuplji prema standardu kupovne moći (38,2), dok je Pariz najjeftiniji (25,8). Berlin (35,5), Madrid (31,6) i London (30,9) nalaze se iznad prosjeka EU-a, koji iznosi 29,6.

U usporedbi s poretkom prema nominalnim cijenama u eurima, Bukurešt i Varšava bilježe najveći skok, pri čemu su oba grada napredovala za deset mjesta.

S druge strane, Bern bilježi uvjerljivo najveći pad, za čak 20 mjesta, dok je Kopenhagen pao za 13 mjesta.

Plin je najskuplji u Stockholmu

Cijene prirodnog plina za kućanstva, uključujući poreze, kreću se od 1,5 eurocenta po kWh u Kijevu do čak 34,8 eurocenti u Stockholmu.

Švedska prijestolnica uvjerljivo je najskuplja, dok je Amsterdam na drugom mjestu s 21,2 eurocenta po kWh.

Prosjek glavnih gradova EU-a iznosi 11,9 eurocenti po kWh.

Među glavnim gradovima pet najvećih europskih gospodarstava Pariz ima najskuplji plin za kućanstva, s cijenom od 15,7 eurocenti po kWh, dok su Madrid (10,1) i London (10,3) najjeftiniji.

Rim (15,2 eurocenta) i Berlin (12,5) također su iznad prosjeka EU-a.

Međutim, poredak se mijenja kada se cijene prilagode razlikama u kupovnoj moći.

Prema tom kriteriju Stockholm ostaje najskuplji grad za plin, s vrijednošću od 28,5, dok je Budimpešta najjeftinija sa samo 3,6.

Među pet najskupljih nalaze se još Lisabon (18,6), Amsterdam (18,1), Rim (15,9) i Sofija (15,6).

Među glavnim gradovima pet najvećih europskih gospodarstava London je nakon prilagodbe kupovnoj moći najjeftiniji (8,3), dok je Rim najskuplji (15,9).

Pariz (14,4) također je iznad prosjeka EU-a, dok su Madrid (11,3) i Berlin (11,2) ispod njega.

Prilagodba kupovnoj moći pokazuje i da je plin u nekim gradovima relativno skuplji nego što se čini na temelju nominalnih cijena.

Najveću promjenu bilježi Sofija. Bugarska prijestolnica prema cijenama izraženima u eurima zauzima 18. mjesto, ali nakon prilagodbe kupovnoj moći skače na peto. Riga napreduje za šest mjesta.

Nasuprot tome, Dublin i Bruxelles bilježe najveći pad, svaki za deset mjesta. Bern pada za devet, a London za sedam mjesta.

To znači da su ti gradovi relativno povoljniji kada se uzmu u obzir razlike u kupovnoj moći stanovništva.

Jeftina struja, ali skup plin?

Kućanstva u pojedinim europskim glavnim gradovima plaćaju relativno malo za električnu energiju, ali znatno više za plin, ili obrnuto.

Primjerice, Stockholm i Amsterdam imaju niske ili umjerene cijene električne energije, ali istodobno najskuplji plin među uspoređenim gradovima.

Bukurešt, Bruxelles i London pokazuju suprotan obrazac: električna energija ondje je skupa, dok je plin relativno jeftin.

Kako su se cijene energije promijenile od početka rata u Iranu?

U pojedinim gradovima cijene energije znatno su se promijenile između veljače i rujna 2026. godine.

Kada je riječ o električnoj energiji, najveći rast zabilježen je u Lisabonu, gdje su cijene porasle za 22 posto.

Slijede Amsterdam s rastom od 17,3 posto, Madrid s 15,1 posto i Rim s 14,9 posto.

Najveći pad cijena električne energije zabilježen je u Luxembourgu, gdje su cijene pale za 15,3 posto, zatim u Tallinnu za 7,9 posto i Helsinkiju za 7,1 posto.

Kada je riječ o plinu, Tallinn je zabilježio uvjerljivo najveći rast cijena u promatranom razdoblju.

Cijene su ondje porasle za čak 59,2 posto, sa 7,8 na 12,4 eurocenta po kWh.

Rast veći od 20 posto zabilježen je i u Bruxellesu (37,9 posto), Ateni (33,1 posto), Bernu (30,2 posto), Londonu (28,2 posto), Rigi (23 posto), Beču (22,8 posto), Parizu (22,5 posto) i Berlinu (22 posto).

Što zima donosi računima za energiju?

Podaci za rujan možda još ne odražavaju puni učinak najnovijeg snažnog rasta veleprodajnih cijena plina jer ugovori s fiksnim cijenama i državne mjere potpore mogu odgoditi ili ublažiti poskupljenja za kućanstva.

Europa u zimu ulazi i s manjim zalihama plina.

Prema podacima Instituta za energetsku ekonomiju i financijsku analizu (IEEFA), europska skladišta plina 3. listopada bila su popunjena 72,4 posto, što je najniža razina za to doba godine otkako se 2011. počela voditi evidencija.

Kako je izvijestio Euronews, Institut je upozorio da bi zbog niskih zaliha Europa mogla biti izloženija rizicima u slučaju snažnog zahlađenja potkraj zime.

Za kućanstva će konačan iznos računa ovisiti i o ugovorenoj tarifi i o količini energije koju će trošiti s padom temperatura.