Zbog ovih pogrešaka računi za grijanje mogu biti veći: Stručnjakinja za N1 dala tri savjeta kako ih smanjiti

Malinovec Puček radi u Odjelu za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar u Zagrebu, a upozorava da najveće uštede ne ovise samo o navikama ukućana, nego prije svega o toplinskoj izolaciji zgrade.

Ipak, i bez velikih ulaganja građani mogu smanjiti račune ako pravilno koriste grijanje, izbjegavaju pregrijavanje prostorija i paze na način prozračivanja.

Koje pogreške najčešće povećavaju račune?

Među najčešćim pogreškama koje povećavaju potrošnju energije za grijanje Malinovec Puček izdvaja dugotrajno držanje prozora otvorenih na kip, održavanje previsoke temperature u prostorijama, neprilagođavanje grijanja stvarnim potrebama ukućana, zaklanjanje radijatora namještajem i zavjesama te zanemarivanje održavanja sustava grijanja.

Dugotrajno držanje prozora u otklopljenom položaju povećava toplinske gubitke zbog prodora hladnog zraka. Ako je radijator opremljen termostatskim ventilom, hladan zrak može sniziti temperaturu koju registrira njegov osjetnik, zbog čega se ventil otvara i povećava protok tople vode kroz radijator.

„Samo 1 °C pregrijavanja rezultira povećanjem potrošnje energije za grijanje u iznosu od 5 do 7 %“, upozorava Malinovec Puček.

Dodaje da temperaturu treba prilagoditi namjeni prostorije i učestalosti njezina korištenja, umjesto da se sve prostorije zagrijavaju jednako, neovisno o potrebama ukućana. Na potrošnju utječe i održavanje sustava grijanja, jer nepravilno podešena regulacija, zrak u radijatorima ili neodržavan izvor topline mogu smanjiti njegovu učinkovitost.

Koliko se može uštedjeti snižavanjem temperature?

Snižavanje temperature zraka u stanu za samo jedan stupanj može donijeti uštedu od pet do sedam posto energije zagrijanje, navodi stručnjakinja.

Grijanje bi trebalo prilagoditi vremenu koje ukućani provode u prostorijama. Kada nikoga nema kod kuće, preporučuje se smanjiti zadanu temperaturu pomoću programabilnog sobnog termostata ili odgovarajućeg sustava automatske regulacije.

Takav je način upravljanja grijanjem prikladan za sustave s radijatorima ili ventilokonvektorima. Kod podnog grijanja, međutim, kratkotrajno snižavanje temperature nije uvijek praktično jer je riječ o sustavu velike toplinske tromosti kojemu treba više vremena da ponovno zagrije prostor.

„Stalno održavanje snižene temperature zraka u prostorijama ne preporučuje se ako se time tijekom boravka korisnika ne postiže odgovarajuća toplinska ugodnost“, objašnjava Malinovec Puček.

Potpuno isključivanje centralnog grijanja tijekom hladnih razdoblja u pravilu se ne preporučuje zbog prekomjernog hlađenja prostora i rizika od smrzavanja instalacija, dodaje.

Kako prozori, brtve i rolete utječu na potrošnju?

Stari prozori često imaju slabija toplinska svojstva, zbog čega kroz njih prolazi više topline, a dotrajala stolarija može propuštati hladan vanjski zrak. Zbog toga zamjena prozora i vrata može pridonijeti smanjenju potrošnje energije, ističe Malinovec Puček.

Pri odabiru novih prozora važno je obratiti pozornost na njihova izolacijska svojstva, uključujući ostakljenje, niskoemisivni premaz i plinsko punjenje prostora između stakala.

Ako zamjena stolarije trenutačno nije moguća, postoje i jednostavnija rješenja. „Ukoliko nije moguća kompletna zamjena postojeće stolarije novom, korisnik može ugraditi nove brtve na postojeće prozore i vrata“, navodi stručnjakinja.

Zamjena dotrajalih brtvi relativno je jeftina mjera kojom se smanjuje nekontrolirani prodor hladnog zraka. Dodatna ušteda može se postići spuštanjem vanjskih roleta tijekom noći, osobito kod starijih prozora slabijih toplinskih svojstava.

Treba li zatvarati radijatore u prostorijama koje se manje koriste?

U prostorijama koje se rjeđe koriste preporučuje se smanjiti grijanje, ali ne i potpuno zatvoriti radijatore. Malinovec Puček savjetuje održavanje temperature između 12 i 16 stupnjeva kako bi se smanjila potrošnja energije i izbjegla pojava vlage i plijesni.

Ako se grijanje u prostoriji potpuno isključi, temperatura zraka i unutarnjih površina zidova može znatno pasti. To povećava rizik od kondenzacije vodene pare i razvoja plijesni, osobito u prostorijama s nedovoljno izoliranim vanjskim zidovima.

„Ako se prostor s toplinski neizoliranim vanjskim zidovima tijekom sezone grijanja uopće ne grije, u pravilu može doći do kondenzacije vlage i stvaranja plijesni na unutarnjoj plohi vanjskih zidova ako se prostorija ne prozračuje“, objašnjava stručnjakinja.

Pritom se toplina iz susjednih grijanih prostorija i dalje prenosi kroz unutarnje zidove i vrata prema hladnijem prostoru. Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila moguće je jednostavnije regulirati temperaturu u svakoj prostoriji i prilagoditi je njezinoj namjeni, dodaje Malinovec Puček.

Zašto radijatore ne treba zaklanjati namještajem i zavjesama?

Radijatori predaju toplinu prostoriji konvekcijom i zračenjem, a postavljanje namještaja neposredno ispred njih, prekrivanje dugim zavjesama ili sušenje rublja izravno na njima ometa prijenos topline.

Zbog toga se prostorija može sporije zagrijavati, a za postizanje željene temperature može biti potrebno povećati temperaturu ogrjevne vode, što može povećati potrošnju energije, objašnjava Malinovec Puček.

Posebno je nepovoljno ako namještaj ili zavjese prekrivaju termostatsku glavu radijatorskog ventila. U tom slučaju osjetnik ne mora registrirati stvarnu temperaturu prostorije, pa regulacija grijanja može biti neodgovarajuća.

„Preporučljivo je osigurati slobodan prostor oko radijatora, izbjegavati njihovo prekrivanje te ne sušiti rublje izravno na njima“, savjetuje stručnjakinja.

Kako pravilno prozračivati stan tijekom zime?

Stan je tijekom zime najbolje prozračivati kratkotrajno i intenzivno, dva do tri puta dnevno, u trajanju od približno pet do deset minuta, preporučuje Malinovec Puček.

Takvim se načinom omogućuje izmjena zraka uz manje hlađenje unutarnjih površina zidova i namještaja nego kod dugotrajnog držanja prozora otvorenih na kip.

Ako u prostoriji boravi više ljudi ili se stvara više vlage, primjerice tijekom kuhanja ili tuširanja, potrebno je osigurati odgovarajuću izmjenu zraka, bilo uporabom sustava mehaničke ventilacije bilo otvaranjem prozora, napominje stručnjakinja.

Mogu li termostatski ventili smanjiti potrošnju?

Termostatski radijatorski ventili automatski prilagođavaju protok ogrjevne vode temperaturi zraka u prostoriji. Kada temperatura padne, ventil se otvara, a kada poraste, postupno smanjuje protok vode i toplinski učin radijatora.

„Pravilnom uporabom termostatskih radijatorskih setova moguće je smanjiti potrošnju energije za grijanje jer se toplinski učin radijatora automatski prilagođava potrebama prostorije“, objašnjava Malinovec Puček.

To je posebno korisno kada se temperatura mijenja zbog sunčeva zračenja ili drugih unutarnjih izvora topline. Kako bi regulacija bila učinkovita, termostatska glava ne smije biti zaklonjena namještajem ili zavjesama.

Tijekom prozračivanja preporučuje se smanjiti zadanu temperaturu na termostatskoj glavi kako hladan vanjski zrak ne bi izazvao nepotrebno povećanje protoka tople vode. Pojedine elektroničke termostatske glave imaju i funkciju prepoznavanja otvorenog prozora, pri čemu automatski privremeno smanjuju ili prekidaju dovod ogrjevne vode.

Koliko se može uštedjeti toplinskom izolacijom zgrade?

Najveće dugoročne uštede postižu se smanjenjem toplinskih gubitaka kroz vanjske zidove, krov, pod prema tlu i prozore. Prema riječima Malinovec Puček, u obiteljskim kućama koje se obnove u skladu sa zahtjevima toplinske zaštite moguće je smanjiti godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje i za više od 50 posto, ovisno o početnom stanju zgrade i opsegu izvedenih radova.

Kolike će uštede ostvariti pojedino kućanstvo ovisi i o položaju stana u zgradi. Stanovi okruženi drugim grijanim stanovima, odnosno oni koji se nalaze između drugih stanova, u pravilu imaju manje toplinske gubitke od kutnih stanova i stanova na posljednjem katu.

S druge strane, stanovi na uglovima zgrada i posljednjim katovima imaju veću površinu vanjskih dijelova izloženih hladnoći, pa se njihovom izolacijom često mogu ostvariti veće apsolutne uštede, pojašnjava stručnjakinja.

Toplinska izolacija pritom ne smanjuje samo potrošnju energije nego i poboljšava osjećaj toplinske ugodnosti. U neizoliranim prostorijama unutarnje površine zidova i prozora mogu biti znatno hladnije od zraka, zbog čega tijelo gubi toplinu zračenjem i javlja se osjećaj hladnoće čak i kada termometar pokazuje 20 stupnjeva.

Nakon ugradnje izolacije i novih prozora temperature unutarnjih površina bliže su temperaturi zraka, čime se smanjuje gubitak topline ljudskog tijela i povećava ugodnost boravka, objašnjava Malinovec Puček.

Koje mjere donose najveće uštede bez velikih ulaganja?

Ako energetska obnova nije moguća, postoje jednostavnije mjere kojima se mogu smanjiti toplinski gubici.

Jedna od njih je brtvljenje starih prozora i vrata postavljanjem odgovarajućih brtvenih traka. Kao privremeno rješenje mogu poslužiti i tekstilni valjci protiv propuha uz donji rub prozora ili vrata.

Za vlasnike obiteljskih kuća s negrijanim tavanskim prostorom koji se ne koristi za stanovanje posebno je korisna toplinska izolacija poda tavana, odnosno stropa prema negrijanom prostoru. Ovisno o postojećoj konstrukciji, riječ je o relativno jednostavnoj i financijski pristupačnoj mjeri koju je u nekim slučajevima moguće izvesti i samostalno, uz prethodnu provjeru odgovarajućeg načina izvedbe.

„Najveću uštedu donosi toplinska izolacija stropa prema negrijanom tavanu – naravno, ako postoji takav građevni dio“, ističe Malinovec Puček.

Uštedjeti se može i izolacijom cijevnog razvoda centralnog grijanja koji prolazi kroz negrijane dijelove zgrade, poput podruma ili garaže. Time se smanjuju gubici topline prije nego što ona stigne do prostorija koje se griju.

Dodatno pomažu oslobađanje radijatora od prepreka, pravilna regulacija temperature i korištenje termostatskih ventila, navodi stručnjakinja.

Koje metode štednje mogu imati suprotan učinak?

Potpuno isključivanje grijanja u prostorijama koje se koriste može sniziti temperaturu unutarnjih površina i povećati rizik od razvoja plijesni, osobito u zgradama bez odgovarajuće toplinske izolacije i izmjene zraka.

Malinovec Puček upozorava i na to da zamjena starih lijevanoželjeznih radijatora novima, pločastima, sama po sebi ne znači nužno uštedu energije.

Pločasti radijatori imaju manju toplinsku tromost pa brže reagiraju na promjene temperature i zahtjeve regulacije. Međutim, poseban oprez potreban je u zgradama priključenima na sustav daljinskog grijanja preko izravne toplinske podstanice, kao i u zgradama u kojima nije osigurana odgovarajuća priprema ogrjevne vode.

„Neodgovarajuća kvaliteta vode može uzrokovati stvaranje kamenca i koroziju, što može skratiti životni vijek radijatora, osobito ako njihov materijal i konstrukcija nisu prikladni za postojeće radne uvjete“, upozorava stručnjakinja.

Kako bi trebalo izgledati grijanje budućnosti?

Malinovec Puček smatra da bi se nakon smanjenja toplinskih gubitaka zgrade sustavi grijanja trebali što više oslanjati na obnovljive izvore energije i iskorištavanje otpadne topline dostupne na lokaciji.

Kao jedno od rješenja navodi hibridne sustave koji kombiniraju više izvora topline, ovisno o njihovoj dostupnosti i cijeni u određenom trenutku.

Primjer je obiteljska kuća u Slavoniji koja za grijanje i pripremu tople vode koristi solarne toplinske kolektore, kamin na drva i plinski kombi uređaj. Sva tri izvora povezana su s akumulacijskim spremnikom od 500 litara, a toplina se u prostor prenosi radijatorima i podnim grijanjem.

Za učinkovito upravljanje takvim sustavima važna je automatizacija koja prilagođava rad dostupnim izvorima energije i potrebama korisnika, uz što manju potrošnju, objašnjava Malinovec Puček.

Dodaje da se zahtjevi za energetskom učinkovitošću zgrada postupno postrožuju. U Hrvatskoj nove zgrade trenutačno moraju zadovoljiti standard zgrada gotovo nulte energije, dok će prema europskoj direktivi o energetskim svojstvima zgrada nove zgrade od 1. siječnja 2028. morati biti zgrade s nultim emisijama.

Tri savjeta za manji račun već ove zime

Za građane koji ne mogu provesti energetsku obnovu Malinovec Puček izdvaja tri jednostavne mjere koje mogu primijeniti već ove zime.

Prva je odijevanje primjereno godišnjem dobu. Nije potrebno održavati nepotrebno visoku temperaturu u stanu kako bi se u njemu moglo boraviti u majicama kratkih rukava. Primjerenom odjećom osjećaj toplinske ugodnosti moguće je postići i pri nešto nižoj temperaturi zraka.

Druga je prilagođavanje grijanja stvarnim potrebama. Prostorije treba zagrijavati na temperaturu koja osigurava ugodan boravak, a kada se ne koriste, smanjiti zadanu temperaturu kako se energija ne bi trošila nepotrebno.

Treća je pravilno prozračivanje. Preporučuje se kratko i intenzivno otvaranje prozora dva do tri puta dnevno, u trajanju od pet do deset minuta, uz izbjegavanje dugotrajnog držanja prozora na kip.

Takve mjere ne mogu zamijeniti kvalitetnu toplinsku izolaciju, ali mogu pomoći kućanstvima da smanje nepotrebnu potrošnju energije tijekom sezone grijanja, rekla nam je stručnjakinja.