Tri scenarija za inflaciju u Europi ako se rat s Iranom nastavi

Cijene nafte u ponedjeljak su zabilježile jedan od najdramatičnijih preokreta unutar jedne trgovačke sesije u povijesti, nakon što je predsjednik Donald Trump signalizirao da se vojna kampanja protiv Irana, koju predvode SAD, približava kraju.

No za europske potrošače olakšanje još nije stiglo do benzinskih postaja.

Govoreći na konferenciji za novinare u ponedjeljak navečer, Trump je rekao da su američke i izraelske snage brzo napredovale u vojnim operacijama protiv Irana te je naglasio da Washington neće dopustiti prekide u globalnim rutama opskrbe energijom, uključujući Hormuški tjesnac.

„Opskrba naftom bit će znatno sigurnija“, rekao je Trump, dodajući da bi Sjedinjene Države po potrebi mogle pratiti tankere kroz taj strateški plovni put.

Na pitanje može li sukob završiti u roku od nekoliko dana, Trump je odgovorio: „Mislim da može.“

Nafta West Texas Intermediate - koja je u nedjelju navečer skočila na 119 dolara (110 eura) po barelu zbog straha od mogućeg zatvaranja Hormuškog tjesnaca — pala je ispod 90 dolara (83 eura) do kraja ponedjeljka, što je pad veći od 30 dolara u manje od 24 sata, piše Euronews.

Unatoč oštrom preokretu na tržištu naftnih terminskih ugovora, prijenos promjena veleprodajnih cijena nafte na maloprodajne cijene goriva nije ni trenutan ni simetričan.

Upravo zbog tog vremenskog odmaka ekonomisti još nisu spremni proglasiti kraj rizicima za inflaciju u europodručju.

Cijene goriva u Europi i dalje oko 2 eura po litri

Prema platformi Fuelo, koja prati cijene goriva u stvarnom vremenu diljem Europe, cijene benzina i dizela i dalje su povišene u nekoliko velikih europskih gradova.

U Milanu benzin 95 košta 1,89 eura po litri, a dizel 2,10 eura, dok je u Parizu benzin nešto skuplji — 1,92 eura — a dizel nešto jeftiniji — 2,06 eura.

Frankfurt je najskuplji od ta tri grada, s cijenom benzina 95 od 2,12 eura po litri i dizela od 2,19 eura.

„Najvažniji kanal prijenosa sukoba s Iranom na gospodarski rast, inflaciju i monetarnu politiku u Europi jest rast cijena energije, jer je većina europskih zemalja neto uvoznik nafte i plina“, rekao je Sven Jari Stehn, glavni europski ekonomist Goldman Sachsa, u bilješci objavljenoj prošlog tjedna.

„Većina europskih zemalja neto su uvoznici nafte i plina“, dodao je.

Prema Goldmanovu pravilu procjene, povećanje cijena nafte od 10% dovodi do povećanja ukupne inflacije u europodručju za 0,3%.

No banka upozorava da bi nelinearni učinci mogli pojačati šok, osobito ako i cijene plina — koje se kreću prema drugačijoj dinamici od nafte — ostanu povišene.

Tri scenarija za europsku inflaciju

Glavni europski ekonomist Bank of America Ruben Segura-Cayuela iznio je tri scenarija, ovisno o tome koliko dugo će povišene cijene energije potrajati.

U najizglednijem scenariju nafta se stabilizira oko 80 dolara (74 eura) po barelu, a nizozemski TTF plin oko 50 eura po megavatsatu tijekom približno dva mjeseca.

U tom slučaju inflacija u europodručju kratko bi dosegnula vrhunac blizu 2,5% u ožujku i travnju prije nego što bi se do kraja ljeta ponovno spustila ispod 2%, dok bi BDP 2026. rastao oko 1,0% — sporo, ali podnošljivo i malo vjerojatno da bi potaknulo ECB na zaoštravanje monetarne politike.

Jači šok, s naftom na 100 dolara (92 eura) i plinom na 60 eura po megavatsatu, bio bi znatno štetniji.

Inflacija bi u 2026. u prosjeku iznosila 2,4%, s vrhuncem iznad 3% u drugom tromjesečju, rast gospodarstva usporio bi na oko 0,8%, a povratak na cilj ECB-a od 2% vjerojatno bi se pomaknuo na početak 2027.

Treći scenarij uključuje dugotrajniji poremećaj — čak i ako se cijena nafte zadrži oko 80 dolara, četveromjesečni energetski šok mogao bi podići godišnju inflaciju na oko 2,2%, uz prosjek od 2,5% u drugom tromjesečju i usporavanje BDP-a europodručja na oko 0,9%, uz rizik privremenog pada gospodarstva.

Ako cijene energije ostanu povišene, Segura-Cayuela procjenjuje da bi ECB vjerojatno morao povećati kamatne stope ukupno za 50 do 75 baznih bodova, najvjerojatnije do rujna.

„Ako se cijene energije ne normaliziraju do lipnja, ECB bi vrlo lako mogao povećati kamatne stope“, rekao je.

„Tržišta već uračunavaju taj rizik.“

Stari pristup "gledanja kroz inflaciju" više ne vrijedi

Za Michaela Saundersa, višeg ekonomskog savjetnika u Oxford Economicsu, prijetnja nije samo razina cijena nafte — nego i pitanje imaju li središnje banke još uvijek kredibilitet da apsorbiraju takav šok bez reakcije.

Stara pretpostavka da središnje banke mogu jednostavno ignorirati inflaciju uzrokovanu energijom više ne vrijedi, tvrdi Saunders u nedavnoj bilješci. Novi pristup, kaže, jest suprotstaviti se riziku da šokovi cijena energije povećaju šira inflacijska očekivanja.

Koristeći Globalni ekonomski model Oxford Economicsa, Saunders procjenjuje da trenutačne pretpostavke o cijenama energije upućuju na to da bi inflacija u europodručju u četvrtom tromjesečju 2026. mogla biti oko 0,5 do 0,6 postotnih bodova viša nego što se ranije predviđalo — veći utjecaj nego u većini drugih velikih gospodarstava, što odražava strukturnu ovisnost Europe o uvozu energije.

ECB će vjerojatno kratkoročno zadržati kamatne stope nepromijenjenima, dodaje Saunders, no kako su stope već otprilike na neutralnoj razini, banka bi ih mogla povećati ove godine ako rast cijena energije potraje.

Tržišta predviđanja vide 42% šanse za povećanje stopa ECB-a

Financijska platforma za predviđanje Polymarket sada procjenjuje da postoji 42% vjerojatnosti da će ECB povećati kamatne stope 2026. godine — u odnosu na samo 12% prije početka sukoba s Iranom prije manje od dva tjedna.

Gotovo trostruko povećanje procijenjene vjerojatnosti pokazuje u kojoj je mjeri tržište promijenilo procjenu reakcije ECB-a.

Prije vojne kampanje Trumpove administracije protiv Irana prevladavao je konsenzus da će razvijene zemlje smanjivati kamatne stope.

Sada, dok inflacija potaknuta energijom prijeti da će u nadolazećim mjesecima ponovno podići ukupnu inflaciju u europodručju iznad 3%, ulagači sve više štite svoje pozicije od mogućnosti da bi ECB mogao biti prisiljen ponovno zaoštriti monetarnu politiku.

Tijek događaja na Bliskom istoku pratimo OVDJE.