Amerikanci rade pritisak na NATO: "Ako se to dogodi, imat ćemo još jednu Republiku Srpsku"

Prema njihovim navodima za Politico, Washington je posljednjih mjeseci također zagovarao smanjenje NATO-ove mirovne operacije na Kosovu te se usprotivio formalnom sudjelovanju Ukrajine i indo-pacifičkih partnera na godišnjem summitu Saveza u srpnju u Ankari.

Takav pristup odražava nastojanje Bijele kuće da NATO tretira isključivo kao euroatlantski obrambeni pakt te da ograniči desetljeća širenja aktivnosti na upravljanje krizama, globalna partnerstva i inicijative temeljene na vrijednostima, što je dugo izazivalo nezadovoljstvo američkog predsjednika i njegove MAGA baze.

"Ne može svaka misija biti glavni prioritet"

Pod pritiskom Washingtona, NATO bi smanjio takozvane aktivnosti izvan područja, odnosno one koje nadilaze temeljne zadaće saveza, obranu i odvraćanje. Interno se ta inicijativa naziva povratak na tvorničke postavke, rekli su diplomati, kojima je zbog osjetljivosti teme zajamčena anonimnost.

Takav zaokret mogao bi dovesti do brzog smanjenja NATO-ova angažmana u bivšim ratnim zonama, kao i do isključivanja gradova poput Kijeva i Canberre iz formalnih rasprava ovoga ljeta.

Novi detalji dolaze nakon što je zamjenik američkog ministra obrane Elbridge Colby nedavno iznio razmišljanja administracije o onome što je nazvao "NATO 3.0".

"Ne može svaka misija biti glavni prioritet. Ne može svaka sposobnost biti vrhunski opremljena", rekao je Colby prošloga tjedna ministrima obrane država članica, naglasivši da SAD i dalje ostaje predan europskoj sigurnosti. "Mjerilo ozbiljnosti jest mogu li europske snage ratovati, održati se i prevladati u scenarijima koji su najvažniji za obranu Saveza."

Američka inicijativa izaziva negodovanje dijela saveznika.

Odustajanje od operacija izvan teritorija saveza "nije pravi pristup", rekao je jedan od diplomata. "Partnerstva su ključna za odvraćanje i obranu."

Od Trumpova povratka u Bijelu kuću prošle godine, SAD je smanjio svoje međunarodne obveze, povukao dio vojnika i NATO osoblja iz Europe te neke od najviših zapovjednih pozicija prepustio Europljanima, nastojeći vanjsku politiku usmjeriti na “temeljnu nacionalnu sigurnost”.

Povlačenje iz Iraka

NATO u Iraku provodi savjetodavnu misiju čiji je cilj jačanje sigurnosnih institucija, poput policije, te sprječavanje povratka Islamske države. Operacija je uspostavljena tijekom Trumpova prvog mandata 2018., a od 2021. je u više navrata proširivana na zahtjev Bagdada.

Washington je zatražio da se misija okonča već u rujnu, navode prvi i drugi diplomat.

Istodobno, SAD planira povući oko 2500 vojnika iz Iraka u skladu s dogovorom iz 2024. s iračkom vladom. Dužnosnik američke administracije rekao je za POLITICO da je to dio Trumpove predanosti okončanju beskonačnih ratova, uz napomenu da se potez provodi u bliskoj koordinaciji s Bagdadom.

Tamer Badawi, stručnjak za Irak i suradnik Centra za primijenjena istraživanja u partnerstvu s Orijentom, smatra da sama NATO misija nije presudna za sigurnost zemlje. No njezino ukidanje paralelno s američkim povlačenjem moglo bi ojačati milicije i destabilizirati autonomnu kurdsku regiju na sjeveru.

Američki zahtjev nailazi i na otpor unutar Saveza. "Nije trenutak za odlazak iz Iraka, vlada želi da ostanemo", rekao je prvi diplomat.

Drugi diplomat navodi da se "većina" saveznika slaže da bi misiju trebalo postupno smanjivati, ali kroz dulje razdoblje i uz zadržavanje manjeg kontingenta.

Smanjenje snaga na Kosovu

SAD je također signalizirao da želi postupno okončati NATO-ovu misiju KFOR na Kosovu, tvrde diplomati, što izaziva dodatnu zabrinutost među europskim saveznicima, iako su razgovori još u ranoj fazi.

Mirovna misija pod mandatom UN-a, pokrenuta 1999. nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji, trenutačno broji oko 4500 vojnika.

Engjellushe Morina iz Europskog vijeća za vanjske odnose ocjenjuje da je misija i dalje nezamjenjiva za regionalnu sigurnost.

"Povlačenje NATO-a moglo bi ohrabriti srpske separatiste na sjeveru Kosova te potaknuti slične procese među Srbima u Republici Srpskoj u BiH."

"Prilično smo zabrinuti zbog ideje o smanjenju misije", rekao je peti visoki NATO diplomat, upozorivši da se "situacija na zapadnom Balkanu može brzo pogoršati".

Dužnosnik NATO-a izjavio je da ne postoji vremenski okvir za završetak misije u Iraku niti za KFOR, dodajući da se one redovito preispituju i prilagođavaju okolnostima.

Za sada nije donesena odluka o prekidu nijedne operacije. Svih 32 saveznika moraju odobriti pokretanje ili završetak misije, što obično uključuje intenzivne pregovore i pritiske više država članica.

Bez dodatnih partnera

SAD također vrši pritisak da se Ukrajina i četiri indo-pacifička partnera NATO-a, Australija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja, ne pozovu na formalne sastanke tijekom srpanjskog summita u Ankari, navode diplomati.

Te bi zemlje mogle biti pozvane na popratne događaje, a dio obrazloženja odnosi se na smanjenje broja sastanaka.

Držanje partnerskih zemalja po strani poslalo bi signal da je fokus prvenstveno na ključnim NATO pitanjima, ocijenila je Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a i suradnica londonskog instituta RUSI.

Iz NATO-a su poručili da će “pravodobno obavijestiti” o sudjelovanju partnera na summitu.

U međuvremenu je osoblje NATO-a predložilo i ukidanje javnog foruma koji se tradicionalno održava uz summit, a okuplja čelnike država, obrambene stručnjake i dužnosnike te povećava vidljivost godišnjeg susreta.

Umjesto toga, bit će organiziran Forum obrambene industrije na marginama summita u Ankari.

Službenici Saveza naveli su da je odluka motivirana smanjenjem troškova zbog ograničenih resursa. No dvojica diplomata smatraju da bi iza toga mogao stajati i neizravan američki pritisak, s obzirom na širu politiku Washingtona usmjerenu na rezanje financiranja međunarodnih organizacija.

Lungescu je rekla da je ukidanje foruma u skladu sa smanjenjem i restrukturiranjem odjela za javnu diplomaciju pod vodstvom glavnog tajnika Marka Ruttea, koji je dužnost preuzeo krajem 2024.

No, u trenutku kada NATO nastoji uvjeriti javnost u važnost svojih aktivnosti i povećane obrambene potrošnje, takav potez mogao bi biti vrlo štetan, upozorio je treći diplomat.

"NATO mora komunicirati što se događa i što planira učiniti", zaključio je.