Nijemci gube vjeru u demokraciju, raste podrška ekstremnoj desnici: "Stanje je zastrašujuće"

Istraživanje, koje vodi Institut Else Frenkel-Brunswik pri Sveučilištu u Leipzigu, provedeno je od sredine ožujka do početka lipnja 2026. godine. Nasumično je odabrano i kontaktirano više od 2500 osoba, a oko 40 posto njih ispunilo je opsežan upitnik.

Rezultati upozoravaju na sve veći jaz između načelne podrške demokraciji i zadovoljstva njezinim funkcioniranjem.

Tek trećina Nijemaca zadovoljna demokracijom

Prvi put od početka istraživanja podrška demokraciji kao političkom idealu pala je ispod 90 posto. Pad je posebno izražen u istočnoj Njemačkoj, gdje demokraciju podržava 85,7 posto ispitanika.

Još su nepovoljniji rezultati kada se građane pita koliko su zadovoljni demokracijom u praksi. Na razini cijele zemlje zadovoljna je tek trećina ispitanika. U istočnoj Njemačkoj taj udio iznosi samo 22,8 posto, a u zapadnoj 36 posto, piše Deutsche Welle.

Istodobno raste privlačnost autoritarnih političkih modela. Gotovo četvrtina ispitanika podržava ideju o jednoj snažnoj stranci koja bi predstavljala cjelokupnu narodnu zajednicu.

Takav stav zastupa 22,3 posto ispitanika na nacionalnoj razini, a u istočnoj Njemačkoj čak 30,9 posto.

"Naša je demokracija pod velikim pritiskom. Izgubila je prihvaćenost među širokim slojevima stanovništva. Zastrašujuće je u kojoj mjeri njezino mjesto zauzima autoritarna čežnja", upozorava socijalni psiholog Oliver Decker, voditelj istraživanja.

Desni ekstremizam u porastu, sve više građana želi radikalne promjene

Studija pokazuje da su ekstremno desni stavovi porasli drugi put zaredom.

Posebno se ističe šovinizam, koji podržava 19,9 posto ispitanika, najviše od početka istraživanja. Udio osoba s izraženim ekstremno desnim svjetonazorom dosegnuo je 6,9 posto, što je najviša vrijednost od 2014. godine.

Zabrinjavajući su i odgovori koji upućuju na želju za potpunim raskidom s postojećim društvenim i političkim poretkom.

Gotovo 15 posto ispitanika slaže se s tvrdnjom da "sve mora propasti kako bi moglo nastati nešto novo". Gotovo trećina smatra da su potrebne radikalne promjene, dok se dodatnih 29,1 posto s tom tvrdnjom djelomično slaže.

Istraživači upozoravaju da su takvi stavovi često povezani s antisemitskim predrasudama i podrškom krajnjoj desnici.

AfD privlači birače s ekstremno desnim stavovima

Prema rezultatima istraživanja, među osobama koje zagovaraju radikalan raskid s postojećim poretkom posebno je izražena sklonost Alternativi za Njemačku (AfD).

Autori studije smatraju da AfD svojom retorikom privlači građane koji zastupaju ekstremno desne ideje, istodobno nastojeći ostaviti dojam stranke prihvatljive široj javnosti.

"Svojom nasilnom retorikom AfD obećava ostvarenje političkih ciljeva ekstremno desne ideologije", navodi se u studiji.

Istraživači ocjenjuju da ta stranka pruža političko utočište osobama s ekstremno desnim uvjerenjima, ali se istodobno predstavlja kao prihvatljiva opcija za šire slojeve društva.

Antisemitizam se više nego udvostručio

Jedan od posebno zabrinjavajućih nalaza odnosi se na porast antisemitizma, koji se od 2022. godine, kada je iznosio 6,2 posto, više nego udvostručio.

Prema istraživanju, kod 16 posto ispitanika antisemitski stavovi povezani su s politikom države Izrael. Riječ je o najvišoj vrijednosti zabilježenoj u ovom dugogodišnjem istraživanju.

Dok su ranijih godina takvi stavovi bili izraženiji u istočnoj Njemačkoj, razlike su se u međuvremenu gotovo izjednačile. Antisemitizam povezan s Izraelom sada je čak nešto izraženiji na zapadu zemlje.

Johannes Kiess, član istraživačkog tima, pozvao je političke dužnosnike da ozbiljno shvate rezultate i odgovore na rastuće nezadovoljstvo građana.

Smatra da je potrebno ponuditi uvjerljive demokratske alternative i pokazati sposobnost rješavanja aktualnih društvenih problema.

Raste i neprijateljstvo prema muslimanima i ženama

Istraživanje bilježi i porast negativnih stavova prema muslimanima.

Nakon što je 2018. godine neprijateljstvo prema muslimanima bilo izraženo kod više od 40 posto ispitanika, taj je udio pao ispod 30 posto, no sada ponovno raste i iznosi 34,1 posto.

Rezultati se temelje na odgovorima na tvrdnje da bi muslimanima trebalo zabraniti useljavanje u Njemačku te da se zbog njihova velikog broja pojedinci osjećaju kao stranci u vlastitoj zemlji.

Studija je obuhvatila i antifeminističke stavove, koje podržava 18,3 posto ispitanika.

Zanimljivo je da se pritom znatno smanjila razlika između istočne i zapadne Njemačke. Na istoku je udio ispitanika s takvim stavovima pao s 34,6 posto u 2024. na 17,8 posto u 2026. godini. Na zapadu je zabilježen manji pad, s 19,6 na 18,4 posto.

Istraživači ipak vide razlog za optimizam

Unatoč zabrinjavajućim rezultatima, autori studije naglašavaju da negativni trendovi nisu nužno trajni.

Podsjećaju da su i u ranijim istraživanjima ekstremno desni stavovi dosezali visoke razine podrške, nakon čega je slijedio njihov pad.

Prema njihovoj ocjeni, na političke stavove građana snažno utječu društvene krize, ali i način na koji vlasti na njih odgovaraju.

Zaključuju da su rezultati alarmantni, no da je promjena smjera moguća ako demokratske institucije uspiju vratiti povjerenje građana i pokazati da mogu učinkovito rješavati njihove probleme.