Ekstremna desnica osvaja Europu: Zašto jača, mijenja lice i što s time ima Trump?

U raspravi koju je organizirao New York Times, troje europskih političkih komentatora analiziralo je razloge jačanja krajnje desnice, njezin odnos prema Europskoj uniji i utjecaj američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Povod je bio izborni uspjeh Alternative za Njemačku (AfD) u Saskoj-Anhaltu, koji je ponovno otvorio pitanje mogućeg dolaska krajnje desnice na vlast u Njemačkoj.

David Broder, autor knjige "Mussolini's Grandchildren", smatra da su tradicionalne stranke izgubile sposobnost uvjeriti birače da im mogu osigurati društveni napredak.

"Financijska kriza pomogla je srušiti stari politički poredak. Sada neke od tih stranaka postaju nova desna politička elita i grade učinkovite koalicije", istaknuo je.

"Nisu birači ti koji se pomiču udesno, nego stranke"

Kolumnistica nizozemskog NRC-a Caroline de Gruyter smatra da za uspon krajnje desnice veliku odgovornost snose stranke političkog centra.

Prema njezinu mišljenju, krajnje desne stranke ne pobjeđuju samo zahvaljujući nezadovoljstvu birača ili oštroj retorici o imigraciji, nego i zato što tradicionalne stranke počinju preuzimati njihove stavove.

"Mislim da je mit da se birači pomiču udesno. Stranke se pomiču udesno!" poručila je.

Talijanski novinar Mattia Ferraresi naglašava da gospodarski problemi nisu jedino objašnjenje. Smatra da krajnja desnica biračima nudi osjećaj pripadnosti i identiteta koji su nekada pružale velike političke ideologije i stranke.

"Snaga AfD-a u istočnoj Njemačkoj samo je djelomično povezana s teškim gospodarskim stanjem. Na dubljoj razini ta stranka nudi okvir za identitet", objasnio je.

Giorgia Meloni pokazala je kako se krajnja desnica mijenja

Sudionici rasprave osvrnuli su se i na talijansku premijerku Giorgiju Meloni, čiji politički put pokazuje kako se dio krajnje desnice prilagođava nakon dolaska na vlast.

Ferraresi smatra da je Meloni shvatila kako politički opstanak ovisi o prihvaćanju unutar europskih institucija.

"Kad je morala birati između Trumpa i Europske unije, odabrala je Europsku uniju", rekao je.

De Gruyter upozorava da takva promjena nije karakteristična za sve krajnje desne stranke. AfD i austrijsku Slobodarsku stranku navodi kao drukčije primjere.

Istodobno, sve više stranaka krajnje desnice odustaje od zahtjeva za izlazak iz Europske unije i umjesto toga pokušava promijeniti njezinu politiku iznutra.

Trumpova podrška može biti i teret

Raspravljalo se i o utjecaju Donalda Trumpa na europsku krajnju desnicu.

Ferraresi smatra da je AfD imao koristi od podrške američke administracije, posebno od političkog prostora koji su mu otvorili Trumpovi suradnici.

No De Gruyter upozorava da je Trump u Europi izrazito nepopularan, čak i među dijelom birača krajnje desnice, zbog čega se neke stranke nastoje distancirati od njega.

"Ono što vidite u Americi upravo je ono što ste vidjeli u Poljskoj i Mađarskoj tijekom vladavine krajnje desnice", rekla je.

Prema njezinu tumačenju, mnogi birači poljskog Prava i pravde i mađarskog Fidesza nisu glasali za te stranke zato što su željeli slabljenje demokracije, nego zbog nezadovoljstva životnim troškovima i prethodnim vladama.

"Kad su te stranke počele napadati demokraciju, birači su im okrenuli leđa", ustvrdila je.

Kako zaustaviti jačanje krajnje desnice?

Na pitanje kako spriječiti daljnji uspon krajnje desnice, sugovornici su ponudili različita objašnjenja.

De Gruyter smatra da ključnu ulogu imaju stranke desnog centra i njihova spremnost na suradnju s krajnjom desnicom.

Broder naglašava da upozoravanje na opasnosti krajnje desnice nije dovoljno. Tradicionalne stranke, smatra, moraju ponuditi uvjerljiva rješenja za životne troškove i društvene nejednakosti.

Ferraresi pak upozorava da se ne mogu ignorirati pitanja koja zabrinjavaju birače, posebno imigracija.

"Krajnja desnica jača zahvaljujući pitanjima na koja svi ostali odbijaju odgovoriti", zaključio je.