VIDEO / Što znamo o Orešniku: Ruska raketa koja mijenja pravila igre

Iako ruski obrambeni dužnosnici nisu naveli gdje je Orešnik ovaj put pogodio, ukrajinske vlasti u petak su izvijestile o više eksplozija i balističkom raketnom udaru na zapadni grad Lavov.

Prva uporaba tog novog oružja – koje može nositi nuklearne ili konvencionalne bojeve glave – bila je usmjerena na, čini se, napuštenu tvornicu u Dnipru krajem studenoga 2024.

Evo što znamo o toj raketi, piše CNN.

Što je Orešnik?

Riječ je najvjerojatnije o balističkoj raketi srednjeg dometa, a dosadašnja uporaba upućuje na domet od 600 do 1.000 milja (oko 1.000 do 1.600 kilometara). Američki obrambeni dužnosnici raketu Orešnik ispaljenu u studenome 2024. ocijenili su kao „balističku raketu srednjeg i dugog dometa” (IRBM), što sugerira da smatraju kako bi njezin stvarni domet mogao prelaziti 3.000 milja (više od 4.800 kilometara).

Udaljenost od Kapustin Jara, ruske baze s koje se smatra da je raketa lansirana, do Lavova, cilja ovog tjedna, iznosi oko 900 milja (oko 1.450 kilometara).

Posebna značajka Orešnika je njegova sposobnost da iz glavne rakete ispušta više odvojenih bojevih glava. Čak šest neovisno navođenih povratnih vozila (MIRV), koja sama mogu sadržavati četiri do šest projektila, odvaja se od rakete dok se kreće hipersoničnom brzinom; svako se može usmjeriti na poseban cilj, što jednoj balističkoj raketi omogućuje izvođenje šireg napada.

Odakle potječe naziv?

Orešnik znači „lijeska”, prema izgledu rakete kada njezine višestruke bojeve glave padaju prema tlu u tragovima vatrene svjetlosti. Ukrajinci su prvu ispaljenu raketu nazvali „Kedr” – cedar.

Američki dužnosnici sugerirali su da bi Orešnik mogao biti evolucija, ili osnovna kopija, rakete RS-26 Rubež, koja je prvi put razvijena 2008. godine.

Rusija i Sjedinjene Američke Države u sporu su oko obnove Ugovora o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji je imao za cilj potpuno zabraniti takve rakete i smanjiti prijetnju nuklearno sposobnih projektila na europskom kontinentu. SAD se formalno povukao iz tog ugovora 2019. godine.

Prvo rusko lansiranje Orešnika 2024. dogodilo se nekoliko dana nakon što je administracija predsjednika Bidena odobrila Kijevu da američkim raketama ATACMS gađa ciljeve unutar Rusije.

Može li se presresti?

Orešnik se kreće brže od većine suvremenih raketa, procijenjenom brzinom od oko 8.000 milja na sat (13.000 km/h). Njegova putanja vodi ga strmo prema gore, izvan atmosfere, a zatim naglo natrag prema dolje, pri čemu su bojeve glave usmjerene na odvojene ciljeve. To ga čini gotovo nepresretljivim za protuzračne sustave kojima Ukrajina trenutačno raspolaže.

Ovakva vrsta rakete izvorno je dizajnirana za nošenje nuklearnih bojevih glava. Rijetka je, skupa i podsjeća na hladnoratovsko doba. Orešnik je dosad nosio samo konvencionalne eksplozive, ali pripada klasi projektila čija brzina i sposobnosti odražavaju nuklearnu prijetnju. Smatra se da su Sjedinjene Američke Države bile obaviještene prije njegove prve uporabe krajem 2024., kako se lansiranje ne bi pogrešno protumačilo kao nuklearni napad.

Ukrajinski stručnjaci iz Vojno-istraživačkog laboratorija Kijevskog znanstveno-istraživačkog instituta za sudsku ekspertizu, koji su pregledali ono što su opisali kao ostatke prve rakete Orešnik ispaljene na Dnipro u studenome 2024., rekli su CNN-u početkom prošle godine da raketa ne pokazuje uporabu mnogo moderne elektronike niti veće tehnološke iskorake, već se oslanja na poznate dizajne i elemente.

Zašto sada i je li to velika stvar?

Da, riječ je o velikoj stvari jer je Rusija ispalila nuklearno sposobnu raketu na Lavov, grad udaljen oko sat vožnje od granice s Poljskom, članicom NATO-a. Time se šalje signal ruske ohrabrene pozicije prema najvećem vojnom savezu u povijesti, u trenutku kada je uloga SAD-a u njemu dovedena u pitanje.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je u petak na platformi X da je „takav napad blizu granice EU-a i NATO-a ozbiljna prijetnja sigurnosti europskog kontinenta i test za transatlantsku zajednicu”.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas ponovila je taj stav, rekavši u petak da je „navodna ruska uporaba rakete Orešnik jasna eskalacija protiv Ukrajine i zamišljena kao upozorenje Europi i SAD-u”.

Moskva tvrdi da je ovaj napad bio odgovor na navodno ciljanje rezidencije ruskog predsjednika Vladimira Putina krajem prošle godine. (CIA je procijenila da Ukrajina nije ciljala tu rezidenciju.) Vjerojatno je riječ o još jednom primjeru ruskog zveckanja oružjem – podsjećanja protivnika na svoj širi i razorniji arsenal – u trenutku kada je ruski saveznik Venezuela pod američkim pritiskom, a sankcionirani tanker s ruskom zastavom presretnut je blizu Islanda od strane američkih snaga.

Kremlj tvrdi da je u proizvodnji velik broj raketa Orešnik te da bi neke mogle biti razmještene u Bjelorusiji, što je vjerojatno pokušaj izazivanja straha da bi europski gradovi mogli ostati neobranjivi od raketnih napada.