Što turisti kažu u svojim komentarima na mreži ili u razgovoru s našim turističkim djelatnicima, piše Slobodna Dalmacija.

– Turistima smeta što im se ne primaju kartice u većini restorana, naročito po otocima. Znači pojedu u restoranu i onda moraju tražiti bankomat po nekom otoku. Isto tako su navikli jedan račun za večeru platiti s nekoliko kartica (razdijeliti račun), a to je rijetko gdje mogu napraviti. Nemogućnost plaćanja karticama odnosi se i na galerije, suvenirnice, kafiće…

Strancima je i enigma zašto su nam tako skupa domaća vina, koja po njihovoj procjeni doduše jesu dobra, ali ipak nisu u rangu cijena koje imaju. Također, nautičari su redovno zaprepašteni cijenama marina kod nas – kaže nam Helena Ćatipović, menadžerica putničke agencije specijalizirane za čarter jahte s posadom “Summer Breeze”.

Može li jazz, dosta nam je housa

– Gosti s kojima se ja susrećem većinom su bolje platežne moći i iznenađuje ih nedostatak pravih kasina, a primjećuju i da su svi noćni klubovi na isti kalup, svugdje je isti tip muzike, nema ponude za goste s nešto rafiniranijim ukusom.

Uvijek se pitam gdje na ovom dijelu obale poslati navečer goste da se zabave, a ne žele slušati house, nego bi recimo radije slušali jazz ili blues, gitaru uz cocktaile… Imamo gostiju koji bi se nekad voljeli obući fino i otići na neko “classy” mjesto – navodi menadžerica Ćatipović, dok Filip Voloder iz hostela “Tchaikovsky” navodi neke druge kritike.

– Mladi turisti koji kod nas odsjedaju najviše grintaju zbog loše povezanosti među otocima (island hopping). Danas je trend u svakom mjestu biti dan dva i ići dalje. Tako je s otocima, turisti bi htjeli s jednog otoka na drugi, a često je povezanost loša ili se čak moraju vraćati na kopno da bi uhvatili drugi trajekt za neki drugi otok koji žele posjetiti.

Također, žale se na našu lošu željeznicu, puno gostiju naviklo je putovati vlakovima jer je jeftinije i imaju interrail pass, što znači da plate jednu kartu i njom putuju vlakom po cijeloj Europi. Njemačka i Italija imaju odličnu prugu, a u nas je mogu slobodno reći – katastrofa – iskreno će Voloder, dok turistički vodič Frane Vuka kaže:

Deru nas taksisti

– U svakodnevnom sam kontaktu s turistima i često mi kažu da su Hrvati prekonzervativni, čude se nekim srednjovjekovnim stajalištima pojedinih naših građana s kojima dođu u kontakt.

Također, sve se više žale na neljubaznost. Bilo je slučajeva kada su im rent-a-car službe naplaćivale nepostojeće troškove. Također, jedna od najčešćih stvari na koje se žale su taksisti i drastično različite cijene za istu relaciju. Imao sam primjer turista kada dođu sa svojim ili iznajmljenim automobilom i iznajme negdje apartman na Žnjanu i Brdima da ih stanari tjeraju s javnih površina i inzistiraju da maknu automobile jer oni tu već godinama parkiraju – kaže Vuka.

A evo što kažu turisti u svojim kritikama.

– Bila sam dva tjedna na Hvaru, Visu i u Splitu. Ovo mi je drugi put da sam u Hrvatskoj, ali mislim da se neću vraćati. Ne želim da me se krivo shvati, Hrvatska je prekrasna zemlja, ali ponašanje ljudi je jadno i ignorantsko. Istina, susrela sam ljubazne lokalce, ali to je iznimka. U svakoj drugoj zemlji gdje sam bila hvalili smo ljubaznost domaćina, ali zašto je Hrvatska tako drukčija? – pita se jedna turistkinja.

– Moja najveća zabluda o Hrvatskoj je bila da ta zemlja ima neke od najljepših plaža na svijetu. To je bilo krivo! Ako putujete u Hrvatsku, nadam se da volite kamenje, puno oštrog kamenja… Te plaže su bolne za hodanje i ležanje. Hrvatska je lijepa, ali to nije to – piše jedna druga turistkinja.

– Hrvati su mi ostali u pamćenju kao neljubazni. Kada smo posjetili Rab, u turističkoim uredu smo pitali kako najlakše doći do Splita, a tip nam je samo rekao “puno sreće”.

Zamjerke turista

– Sve veća neljubaznost: ‘Hrvatima je teško reći hvala’, ‘Ljute se kad ih nešto pitamo i naprave mrgudnu facu’
– Nedostak parkinga
– Turistički djelatnici ne znaju uputiti turiste što da rade nakon što im dojadi plaža i kupanje
– Prevelika gužva na cestama i manjak infastrukture
– Smeće po okolici, primjerice Žnjanu
– Smrad koji dolazi iz restorana u centru grada, a koji nisu adekvatno riješili problem ventilacije i odvoza smeća
– Jednolična ponuda u restoranima
– Preskupa domaća vina
– Nedostatak klubova koji nude klasičniju glazbu
– Fotografije smještaja na internetu ne odgovaraju stvarnom stanju
– Smeće na plažama i neadekvatno pražnjenje kanti
– Gliseri koji voze preblizu kupačima
– Slabe linije između otoka
– Loša povezanost željeznicom
– Različite cijene taksi-uslugu za iste relacije i neizdavanje računa od strane taksista