Afera s opasnim otpadom prijeti HDZ-u: "Plenković shvaća da je ovo pitanje biti ili ne biti"

U veljači prošle godine otkriveno je golemo odlagalište otpada na prostoru bivše tvornice u Gospiću. Iako je ondje trebala biti plastika namijenjena recikliranju, analize su pokazale prisutnost opasnih PFAS spojeva, poznatih kao "vječne kemikalije", u podzemnim vodama.

Prema podacima Vlade, na lokaciji se nalazi oko 44.000 tona otpada, od čega više od 33.000 tona opasnog otpada zakopanog u propusnom krškom terenu.

Slučaj je izazvao veliko nezadovoljstvo građana, koje je kulminiralo masovnim prosvjedom u Zagrebu 5. rujna.

"Država je znala za opasnost, ali nije upozorila građane"

Gospićanin Vjekoslav Bušić, predstavnik građanske inicijative "Gospić je naš dom", 5. studenoga obratio se Odboru za predstavke Europskog parlamenta, upozorivši na moguće kršenje europskih propisa o zaštiti okoliša.

Prema nalazima koje je iznio, koncentracije PFAS spojeva u privatnim bunarima bile su sedam puta više od dopuštenih vrijednosti, dok je razina izrazito otrovnog antimona čak 700 puta premašivala dopuštenu granicu.

"Naša država znala je o kakvom se otpadu radi. Još u travnju 2024. analize provedene na zahtjev Državnog inspektorata pokazale su da je otpad opasan. Međutim, cjelovitu analizu dobili smo tek u srpnju 2026.", rekao je Bušić.

Upozorio je da država nije pravodobno obavijestila građane o mogućim zdravstvenim i ekološkim rizicima.

U istrazi provedenoj u suradnji s Europolom uhićeno je 13 osoba. Sumnja se da je organizirana skupina nezakonito uvozila opasni otpad iz Italije, Slovenije i Njemačke te ga odlagala na području Gospića, Benkovca i Senja, ostvarivši najmanje četiri milijuna eura dobiti.

Kao navodni organizator označen je Josip Šincek iz tvrtke Tipos Resurs. Istraga je još u tijeku.

USKOK je upozorio da otpad bez sanacije predstavlja trajan izvor onečišćenja, s mogućim posljedicama za okoliš i zdravlje ljudi.

"Plenković shvaća da je ovo za njega pitanje biti ili ne biti"

Politički analitičar Davor Gjenero smatra da bi afera mogla ozbiljno naštetiti HDZ-u nakon desetljeća na vlasti.

"Učinili smo gotovo ništa kako bismo riješili problem gospodarenja otpadom. U Hrvatskoj je vrlo malo mjesta na kojima sustav doista funkcionira", rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, premijer Andrej Plenković svjestan je ozbiljnosti situacije, što pokazuje i odluka da rješavanje problema povjeri potpredsjedniku Vlade Branku Bačiću.

"Vidi se da je Plenković počeo rješavati situaciju u Gospiću na način koji pokazuje da shvaća kako je to za njega, u određenom smislu, pitanje 'biti ili ne biti'. Svjestan je da nema mnogo vremena", kazao je Gjenero.

Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner, upozorava da problem nije ograničen samo na Gospić.

"Cijeli sustav kasni 20 godina. Scenarije poput onoga u Gospiću imamo na stotinama drugih mjesta", rekao je.

Opasni otpad gomila se i na drugim lokacijama

BIRN upozorava da se sličan obrazac ponavlja diljem Hrvatske: tvrtke dobivaju dozvole za neopasni otpad, a zatim skladište znatno veće količine od dopuštenih, ponekad i opasne materijale.

U Donjem Miholjcu Državni inspektorat utvrdio je da tvrtka EKOCRO VISION skladišti više otpada nego što joj dopušta dozvola. Tvrtka je u međuvremenu ušla u predstečajni postupak.

Boris Kiš, gradski vijećnik Možemo! u Osijeku, upozorava da je uklonjen tek manji dio otpada te postavlja pitanje tko će financirati sanaciju ako tvrtka završi u stečaju.

Sličan problem postoji i kod Gračaca, gdje već desetljeće stoji nekoliko tisuća tona automobilskih guma i plastičnog otpada, nedaleko od jezera Štikada i rijeke Zrmanje. Tvrtka odgovorna za odlaganje završila je u stečaju, a sanacija, koju je preuzeo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, još nije provedena.

Fond nije odgovorio na BIRN-ov zahtjev za komentar.

"Ako želite nešto promijeniti u Hrvatskoj, to mora doći iz Bruxellesa"

Piršić smatra da su za stanje odgovorni korupcija, slab nadzor i neuređen sustav gospodarenja otpadom.

Bušić je pak upozorio da je, prema njegovim informacijama, do početka studenoga uklonjen tek jedan posto otpada iz Gospića.

Pozvao je Europsku komisiju da pošalje misiju koja bi na terenu utvrdila činjenice.

"Cijeli smo život proveli boreći se – najprije za slobodu, zatim za obnovu svojih života, a sada za čistu vodu. Ne želimo ovu borbu ostaviti u nasljeđe sljedećoj generaciji", poručio je.

Piršić je zaključio da hrvatske institucije prečesto reagiraju tek pod pritiskom Europske unije.

"Ako želite nešto promijeniti u Hrvatskoj, to mora biti naređeno iz Bruxellesa", rekao je.