Državni vrh: "Dobronić je dao doprinos unaprjeđenju pravne sigurnosti"

author
Hina
08. ožu. 2025. 11:12
>
12:26
Radovan Dobronić
Patrik Macek/PIXSELL | Patrik Macek/PIXSELL

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je sućut u povodu smrti predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, istaknuvši doprinos Dobronića unaprjeđenju pravne sigurnosti, podršci pravima pojedinaca i promicanju pravde, kao i jačanju neovisnosti sudstva u Hrvatskoj.

''Sa žaljenjem sam primio vijest o preranom odlasku Radovana Dobronića, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Kao predsjednik Vrhovnog suda i ranije kao sudac Trgovačkog suda dao je doprinos unaprjeđenju pravne sigurnosti, podršci pravima pojedinaca i promicanju pravde, kao i jačanju neovisnosti sudstva. Njegov odlazak ostavlja dubok trag u pravosudnom sustavu naše zemlje", naveo je premijer Plenković.

Izraze iskrene sućuti i dubokog poštovanja predsjednik Vlade Plenković uputio je obitelji, suradnicima i prijateljima Radovana Dobronića, uime Vlade RH i svoje osobno, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Jandroković uputio sućut


Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uputio je sućut obitelji i prijateljima preminulog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića u kojoj ističe kako se Dobronić predanim radom tijekom niza godina nametnuo kao vrstan pravni stručnjak, postavši sucem prije gotovo tri desetljeća.

Kulminacija njegove karijere, naveo je Jandroković, bio je odabir za predsjednika Vrhovnog suda, ujedno i predsjednika Državnog izbornog povjerenstva, potporom velike većine zastupnica i zastupnika u Hrvatskome saboru, gdje je svečanu prisegu položio 18. listopada 2021. godine.

"Vjerujem kako će se njegove kolegice i kolege, kao i suradnice i suradnici s poštovanjem sjećati njegovog ukupnog doprinosa pravnoj struci, njegove profesionalnosti, kao i njegovih ljudskih kvaliteta. Poštovana obitelji i prijatelji gospodina Dobronića, u ovim vam teškim trenucima primite još jednom izraze moje duboke sućuti“, napisao je predsjednik Sabora.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić umro je noćas u Zagrebu u 66. godini nakon teške bolesti.

Milanović: Prerani odlazak Dobronića veliki je gubitak za Hrvatsku


"S velikim žaljenjem primio sam tužnu vijest o smrti gospodina Radovana Dobronića, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Kao dugogodišnji sudac, najprije Trgovačkog suda, a potom i predsjednik Vrhovnog suda, gospodin Dobronić pokazao je na najbolji način kako se neovisnim i stručnim sudovanjem štite temeljne pravne vrijednosti društva i pravna sigurnost, a posebno prava građana.

Svojim radom u hrvatskom pravosuđu značajno je pridonio i postizanju pravde što bi morao biti glavni cilj i smisao svakog pravosudnog sustava. Prerani odlazak gospodina Dobronića veliki je gubitak za Hrvatsku i hrvatsko pravosuđe. Izražavam sućut rodbini, prijateljima i suradnicima gospodina Radovana Dobronića", napisao je Zoran Milanović na Facebooku.















Habijan: Dobronić ostavio velik trag u pravosudnim krugovima


Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan izrazio je sućut u povodu smrti predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, istaknuvši da je Dobronić ostavio velik trag u pravosudnim krugovima.

"Sa žaljenjem sam jutros primio vijest o njegovoj smrti. Mogu reći da je kao predsjednik Vrhovnog suda, ali isto tako i tijekom karijere suca Trgovačkog suda, ostavio velik trag u pravosudnim krugovima", izjavio je Habijan novinarima na promotivnoj akciji utrke Yellow Ribbon Run, u organizaciji njegova ministarstva.

Dobronića je, kaže, osobno poznavao još dok je radio kao odvjetnik, a i kasnije kao ministar pravosuđa, dodavši kako su imali dobru i korektnu suradnju.

Upitan za proceduru oko izbora novog predsjednika Vrhovnog suda, ministar pravosuđa Habijan rekao je da je ona predviđena Zakonom o sudovima.

Državnosudbeno vijeće (DSV) pokrenut će postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda u roku od 30 dana. Nakon toga će se raspisati poziv na koji se mogu javiti kandidati. Predsjednik države predlaže jednog od kandidata, a u konačnici ga bira Hrvatski sabor. Predsjednik države mora zatražiti prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda koju čine svi suci Vrhovnog suda zajedno s osobom koja će obnašati poslove sudske uprave do izbora novog predsjednika suda. Isto tako za kandidata je potrebno i mišljenje nadležnog saborskog odbora.

"Nakon toga predsjednik države predlaže Saboru kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. To je procedura, a predviđeni su i neki rokovi u okviru kojih se ona mora završiti", istaknuo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Habijan.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama