Hrvati u sve većem broju kupuju u Sloveniji: "Oni puno više brinu, kod nas su institucije zakazale"

author
Lana Horvat
28. sij. 2025. 18:19

Kada cijene hrane u Hrvatskoj probiju budžet, Hrvati hrle u Sloveniju i Italiju. To više i nije nešto novo, osobito u posljednjih nekoliko godina kada je situacija s cijenama hrane za mnoge građane sve teža. I dok sve više kupuju u susjednim zemljama, građani su počeli bojkotirati trgovce u Hrvatskoj. Dok, i ako, promjena cijena u Hrvatskoj ne bude - odlazak preko granice, barem za one kojima to jest opcija koja je blizu - ostaje.

Primjerice, 300 grama čokolade za kuhanje u istom dućanu, ali preko granice, u susjednoj nam Sloveniji, platit ćete 1,6 euro manje nego kod nas. Kada uzmemo u obzir da je čokolada samo jedan od nekolicine primjera, ne iznenađuje da su parkirališta ispred slovenskih trgovina i preko tjedna puna automobila hrvatskih registarskih oznaka.

"Idemo svaki tjedan u Čatež i onda si usput obavimo kupnju jer znamo da je tu jeftinije. Hrana za ljubimce, za mačke za pse je skoro 50 posto jeftinije", kažu Hrvati koji su se našli u Sloveniji u kupovini.

Oni koji do sada nisu za kupovinu namirnica prelazili granicu, sve se više ukrcavaju na taj vlak jer cijene hrane u Hrvatskoj divljaju. I sami smo odlučili provjeriti cijene određenih proizvoda u istom trgovačkom lancu.
Najveću razliku uočili smo kod već spomenute čokolade za kuhanje. No, i 250 grama maslaca u Hrvatskoj ćete platiti 50 centi više, 250 grama mljevene kave 64 centa više, litru suncokretovog ulja deset centi više, litru i pol eurospinove kole 33 centa više, deset svježih jaja 40 centi više, litru trajnog mlijeka dva centa više, banane u rinfuzi 25 centi više. U Hrvatskoj ćete ipak jefitnije platiti piletinu jer kila pilećeg filea u Sloveniji je skuplja za 50 centi.

Objašnjenje za razlike u cijenama ponudio nam je ekonomski stručnjak Željko Garača.

"Teško je objasniti generalno premda se sve skupa može svesti na činjenicu koliko je uređeno maloprodajno tržište, ono je u Sloveniji sigurno puno uređenije u odnosu na Hrvatsku, u smislu da tamo ipak ne prepoznajemo monopole, oligopole, država puno više brine o redu u svojim trgovinama, da se ne dešava ono što se dešava u Hrvatskoj, gdje imamo čitav niz problema jer su i same institucije države su zakazale u smislu uvođenja tog reda, dijelom zbog neaktivnosti, a dijelom zbog samog zakonskog okvira koji je dopušten Agenciji za nadzor tržišnog nadmetanja", kaže Garača.

A građanima je te neuređenosti, kao i neaktivnosti onih na poziciji moći, očito dosta. Zato sa bojkotom hrvatskih trgovaca neće stati. Tu akciju građana komentirao je i ekonomist Neven Vidaković koji smatra da ona itekako može imati koristi, ako se odradi na ispravan način.
"Ako vi kontinuirano bojkotirate potrošnju, onda se odričete vlastitog standarda. Ako ga se hrvatski građani žele odreći pa da jedu manje, da troše manje, onda će to imati veliki makroekonomski učinak, past će potrošnja, past će prihodi od PDV-a, past će proračun. Ako se ciljaju pojedini lanci onda će se ta potrošnja gurnuti u supstitute, znači ne idete u lanac A nego u lanac B i ovaj lanac A će imat problema. Oni će, ako to dovoljno dugo traje, pokleknuti i spustit će cijene. Zato ova akcija mora biti organizirana, dugotrajna i sistemski i planski napravljena."

A koliko su građani organizirani i predani ovakvoj akciji, saznat ćemo već ovoga tjedna jer od četvrtka kreće bojkot tri trgovačka lanca i tri određena proizvoda na tjedan dana, a u petak se sprema opći bojkot kada se građane poziva da se suspregnu od bilo kakve vrste kupovine.








N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama