Prijeti li Hrvatskoj opet lanjski scenarij s nestankom struje?

Više znakova upozorenja u novije doba ukazuje na ozbiljnu potencijalnu opasnost od urušavanja elektroenergetske mreže u Hrvatskoj. Točnije, u RH i neposrednom okruženju, jer su posrijedi problemi čiji uzrok leži u širem infrastrukturnom kontekstu, piše Deutsche Welle.

Među vodećim indikatorima je tzv. blackout, odnosno pad sustava koji se dogodilo lani, sa žarištem u Crnoj Gori i vezanim efektom na Hrvatsku. S obzirom na pretpostavke toga kolapsa, veoma je osnovana bojazan da bi se to moglo dogoditi ponovno, možda već ove godine. Nešto slično, ali svakako većeg obima, dogodilo se s elektroenergetskom mrežom Portugala i Španjolske.

Povremeno su se u javnom prostoru zatim mogli čuti opominjući stručni glasovi u Hrvatskoj, ali bez puno odjeka. Oni u pravilu tematiziraju neadekvatno stanje mreže u odnosu na suvremenu raznolikost izvora električne energije, tj. dugotrajno neulaganje u taj sustav. Neke pak informacije navode svojevrsnu kolebljivost obnovljivih vrsta energije, pa se stoga kao mogućnost navodi da nagle izmjene u intenzitetu rada, kod npr. vjetrenih ili solarnih elektrana, stavljaju sustav na kušnju. Tome se može dodati da sad predstoji i vrhunac potrošnje struje, ako u vidu imamo klima-uređaje i turističku sezonu.

Zapostavljen razvoj mreže

„Zaista postoji realna opasnost ponavljanja lanjskog scenarija, s obzirom na to da je uzrok bio preopterećenje mreže u uvjetima maksimalnog opterećenja“, rekao je DW-u Zdeslav Matić, konzultant za elektroenergetiku, nekadašnji pomoćnik ministra za energetiku u Ministarstvu gospodarstva RH. Opisao je kako se prošle godine, iz smjera Crne Gore, sustav u Hrvatskoj rušio kaskadno sve do razine gdje lokalna mreža može podnijeti opterećenje. „Imajući u vidu opterećenost dalekovoda Konjsko-Melina“, dodao je na to, „pretpostavio bih da će se urušavanje zaustaviti oko Rijeke, a ne Zadra.“

Španjolski scenarij malo je vjerojatan

„Uglavnom, ako se opet dogodi, raspad će ići sve do tamo dokle nije izgrađena dovoljno dobra mreža. Naime, zadnjih oko 40 godina je razvoj mreže zapostavljen, dok je opterećenje raslo. Obnovljivi izvori, koji se često spominju u tom kontekstu, zapravo nemaju puno veze s ovim kolapsom. Također, scenarij kakav smo vidjeli u Portugalu i Španjolskoj, kod nas je malo vjerojatan, zato što naš sustav, za razliku od onog na Iberskom poluotoku, spada u regionalno najpovezanije u Europi. Imamo baš debele veze sa susjedima, uz veliku inerciju sustava“, zaključuje Matić.

Uzrok problema višestruk

Prema njegovu mišljenju, Hrvatska je stabilna u odnosu na portugalsko-španjolski scenarij, ali i dalje izuzetno izložena u odnosu na onakav kakav se zbio u RH i susjedstvu. „Ni susjedi nisu razvili adekvatnu infrastrukturu, mislim pritom na Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju. Uzrok našeg problema je višestruk. Još za ministra gospodarstva Tomislava Ćorića na zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca značajno su smanjenje mrežarine, čime su HOPS i HEP-ODS uskraćeni za sredstva za ozbiljnije ulaganje u razvoj mreže“, podsjeća on.