Vesna Škare Ožbolt: DP vozi po rubu provalije

Odnose u vladajućoj koaliciji HDZ-a i Domovinskog pokreta posljednjih su dana uzdrmali istupi dužnosnika DP-a. Sve je počelo kada se Ivan Penava obrušio na ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i MUP, optužujući ih za "hajku protiv Torcide". Riječ je, podsjetimo, o navijačkoj skupini koja je nacističkim divljanjem u Splitu i prekidom utakmice protiv Ajaxa svom klubu priskrbila još jednu visoku novčanu kaznu i nanijela reputacijsku štetu koju neće biti lako sanirati. Politički apsurd dosegnuo je vrhunac kada je Domovinski pokret odlučio smijeniti vlastitog državnog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova. Zašto? U ovom naizgled ničim izazvanom sukobu stao je na stranu institucije čiji bi rad trebao štititi.

"Društvena kriza je nastala kada je nastao incident u Splitu. Koalicijska kriza je nastala kad je Penava napao ministra unutarnjih poslova. Ne vjerujem da će se nešto bitno dogoditi. Ako me pitate bi li to izazvalo raskol u koaliciji, mislim da ne. Tu vlada borba za najdesnije biračko tijelo. DP se u toj koaliciji više ne prepoznaje. To je njima bio povod za sve ovo što su sada napravili", govori Škare Ožbolt.

Plenković je sinoć ponovno pokušao spustiti loptu, iz HDZ-a nas već danima uvjeravaju da je vladajuća koalicija stabilna, a izostala je iole ozbiljnija osuda poteza Domovinskog pokreta. No, dok HDZ nastoji ostaviti dojam da je sve pod kontrolom, DP svojim istupima uporno testira granice koalicijskog partnerstva.

"Oni se ponašaju kao oporba, ali DP je pronašao svoju nišu, kako da se odlijepi i dobije na imidžu radikalne desne strane. To je njegov jedini motiv. DP je u Vladi vrlo kooperativan, ministri iz DP-a u Vladi. Sama ta politička priča DP-a, mislim da više ne postoji. To je razlog što su se počeli odmicati. To je, međutim, preopasno, počeli su voziti po rubu provalije. To nije dobro ni za njih ni za Vladu, ovog trenutka Vlada mora birati između stabilnosti i vjerodostojnosti. Ovog trenutka bira stabilnost, ali vjerodostojnost su joj ovi događaji počeli grickati. To nije dobro ako se gleda neka šira slika, gubi se umjerenost Vlade, centristička orijentacija. To šalje stvarno ružnu sliku", govori bivša ministrica.

Na pitanje zašto onda Plenković dopušta takve istupe DP-u i dokad će to biti tako, Škare Ožbolt odgovara da se većina incidenata događa prije donošenja proračuna. "Kad se proračun donese i većina se potvrdi na proračunu, onda će doći do discipliniranja nestašnih koalicijskih partnera. Dok se proračun ne donese, lebdjet će kao molekule u zraku u svim smjerovima. Ovog trena Vlada je izabrala stabilnost, a ne vjerodostojnost. Koliko će to dugo trajati... Izbori ne mogu doći prije nego što se riješe goruća pitanja, posebno Gospić. Onaj tko izađe na izbore prije nego što sanira Gospić je izgubio izbore. Ovaj folklor... Bit će toga još. Možda će i odgovori HDZ-a biti puno oštriji nakon izglasanja proračuna u Saboru", pojašnjava Škare Ožbolt.

Sukob nadležnosti DORH-a i EPPO-a

Pred Sudom Europske unije u Luksemburgu u utorak je održana rasprava čiji bi ishod mogao imati dalekosežne posljedice za rad europskih tužitelja i njihove nadležnosti u čak 14 država članica EU-a.

Škare Ožbolt pojašnjava da su se tijekom sjednice Velikog vijeća iskristalizirala tri stajališta koja je Vijeće razmotrilo. Pritom je, ističe, Europska komisija jasno stala na stranu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO). Dodaje da Hrvatska primjenjuje model kakav postoji i u većini europskih zemalja, prema kojemu o sukobu nadležnosti između nacionalnog tužiteljstva i EPPO-a odlučuje glavni državni odvjetnik.

"Nije problem što on odlučuje nego što iza njega nema sudske kontrole te odluke. Mislim da će Veliko vijeće, nakon što sasluša nezavisnog odvjetnika... Ne može se očekivati odluka prije početka iduće godine. Ako će donijeti odluku koja će ići u pravcu stajanja na stranu EK-a i EPPO-a, znači da glavni državni odvjetnik ne može sam odlučivati o sukobu nadležnosti, onda će vjerojatno tražiti da se uspostavi neka sudska kontrola ili kroz Vrhovni sud ili neko drugo tijelo. Bit će zanimljivo pratiti to. Posljedice toga će značiti da će Hrvatska morati promijeniti svoj zakonodavni dio, ali i druge zemlje koje imaju sličan model", objašnjava Škare Ožbolt.

Izbori u Srbiji

Bivša ministrica osvrnula se i na predizbornu kampanju u susjednoj Srbiji, komentirajući tamošnja politička zbivanja i atmosferu uoči izbora. Govorila je i o političkim odnosima te izazovima s kojima se Srbija suočava.

Što se tiče optužbi Aleksandra Vučića da u "Hrvatskoj raste nacizam", Škare Ožbolt kaže da je "cijelo vrijeme imao Hrvatsku u ustima".

"Zanimljivo je gledati što će se dogoditi ako on dobije vlast u odnosu na ono što će se dogoditi ako većinu u parlamentu dobiju njegovi protivnici. Cijela regija prati ove izbore, oni su izuzetno važni", naglašava.

Prisjetila se i da joj je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman znao reći da "nije važno tko je na vlasti u Srbiji, nego je važno kakvu će politiku voditi prema Hrvatskoj i regiji". "To je točna dijagnoza. Ako Vučić dobije, pitanje je kako će se EU postaviti, hoće li otvoriti novu fazu odnosa ili ih zatvoriti zbog svega onoga to je Vučić predstavlja. Što će se dogoditi ako dobije Studentska lista, sve su to pitanja na koja ovog trena nemamo pravi odgovor", zaključuje.