Ageizam je diskriminacija osobe prema njenim godinama, a njegova su osnova stereotipi i predrasude. Pojavljuje se u svakom aspektu društva i pogađa starije dobne skupine.
Riječ ageizam je pojam koji se koristi kako bi se opisao oblik diskriminacije koja je osnovana na nečijoj dobi, odnosno godinama.
Ageizam je osnovan na stereotipima i predrasudama koje su ukorijenjene u našem društvu, a koje se počinju stvarati već od četvrte godine života.
Pojavljuje se u svakom aspektu društva, od najrazličitijih institucija preko međuljudskih odnosa pa sve do odnosa sa samima sobom.
Što je ageizam?
Ageizam je bilo koja vrsta diskriminacije pojedinca ili grupe na temelju dobi.
On može biti usmjeren prema mladima i starijima, a češći je ipak prema starijima.
S obzirom na to da je dobna diskriminacija, odnosno ageizam ukorijenjen u predrasudama i ima negativne konotacije, on može značajno promijeniti način na koji doživljavamo sebe i odnose s drugima.
Tako se, u prisustvu ageizma, znatno produbljuju razlike među generacijama te se gube osjećaji solidarnosti i pripadnosti.
Sve ovo iznimno negativno utječe na mentalno zdravlje i blagostanje, a naposljetku i na fizičko zdravlje zbog čega se čak skraćuje i životni vijek.
Institucionalni ageizam
Institucionalni ageizam odnosi se na diskriminaciju neke osobe prema njenim godinama i potiču je zakoni, politike i društvene norme.
Na primjer, mlade osobe teško mogu doći do dobrih poslovnih prilika ili teže napreduju na poslu jer se smatra da, zbog svojih godina, nisu dovoljno zrele da bi obavljale neki posao bez obzira na to što njihova postignuća pokazuju drugačije.
Ovaj se primjer može primijeniti i na osobe starije životne dobi koje u brojnim slučajevima teško pronalaze novi posao zbog predrasuda koje se odnose na njihovo zdravlje, poznavanje tehnologije, način razmišljanja i slično.
Jednako tako, ageizam uključuje diskriminaciju starijih iz više razloga.
Ageizam u međuljudskim odnosima i sa samim sobom
Ageizam koji se pojavljuje u međuljudskim odnosima tiče se predrasuda koje pojedinci imaju jedni prema drugima zbog njihovih godina.
Jedan od primjera koji opisuje međuljudski ageizam jest onaj u kojemu osobe starije životne dobi smatraju kako su mladi ljudi, odnosno nove generacije, razmažene i neodgojene.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije polovica svjetske populacije gaji predrasude prema starijim osobama.
S druge strane, u Europi, koja radi istraživanja za sve dobne skupine, mladi prijavljuju više slučajeva dobne diskriminacije nego druge dobne skupine.
Treća vrsta ageizma, odnosno ageizam u odnosu sa samim sobom događa se kada smatramo da nešto ne možemo dovoljno dobro napraviti, u nečemu sudjelovati ili ponašati se na određen način isključivo zbog svojih godina.
Zaključak
Ageizam se još naziva i dobna diskriminacija te opisuje diskriminaciju osobe temeljenu na njenim godinama, a odnosi se i na mlade i na starije osobe. Ukorijenjen je u predrasudama i ima negativne konotacije, a može biti institucionalni, međuljudski, ali i u odnosu sa samim sobom.
Ageizam dodatno produbljuje razlike u generacijama i stvara negativan učinak na mentalno te fizičko zdravlje zbog čega čak može skratiti i životni vijek.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!