Kovač o Vučiću: "On je politička životinja, shvatio je da nema izlaza"

Prema podacima Republičke izborne komisije (RIK) objavljenima u ponedjeljak, 26. listopada, u 12:.05 sati, nakon obrade 96,95 posto biračkih mjesta, studentska lista "Studenti pobjeđuju" osvojila je 52,54 posto glasova, dok je lista "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" dobila 39,29 posto. Lista Ivice Dačića osvojila je 2,18 posto glasova.

Aleksandar Vučić priznao je poraz, a odgovornost za izborni rezultat pripisao je medijima i „američkoj dubokoj državi”.

Nakon njegove objave u Srbiji su izbile proslave, a građani su na ulicama slavili pobjedu studentske liste do kasno u noć.

"Očekivao sam pobjedu studentske liste"

Kovač kaže da ga izborni rezultat nije iznenadio. Podsjetio je da je nekoliko dana prije izbora u intervjuu za bosanskohercegovačku novinsku agenciju FENA upozorio kako je sve moguće ako izlaznost bude veća od 65 posto, uključujući i uvjerljivu pobjedu studentske liste.

"Pokazalo se da je to upravo tako i bilo", rekao je.

Dodao je da je nekoliko dana prije izbora vidio anketu jedne strane agencije koja je rezultate razrađivala po gradovima u Srbiji. Prema projekcijama za Beograd, Niš, Novi Sad i druge gradove, lista Aleksandra Vučića nije bila prva ni u jednom od njih.

Procijenjena izlaznost, objasnio je, također je bila blizu konačnog rezultata, premda se nije predvidjelo da lista Ivice Dačića neće ući u Narodnu skupštinu.

"Tako da mene to, slušajući reakcije i osjećaj ljudi tamo u Srbiji, uopće nije iznenadilo. Ja sam to očekivao", kazao je Kovač.

"Vučić je ovladao institucijama, ali to mu nije pomoglo"

Govoreći o poukama koje bi političari mogli izvući iz srbijanskih izbora, ali i iz političkih zbivanja u Mađarskoj, Kovač je istaknuo da je u Srbiji Aleksandar Vučić uspostavio kontrolu nad institucijama, no da mu to na kraju nije osiguralo pobjedu.

Smatra da je među građanima postignut konsenzus o potrebi promjena. Kao jedan od pokazatelja naveo je apel koji su prošlog tjedna bivši pripadnici političkog, obavještajnog i sigurnosnog sustava Srbije uputili kolegama koji su i dalje u sustavu, pozivajući ih da štite Ustav.

Prema Kovačevim riječima, promjene bi se mogle dogoditi unatoč Vučićevoj dominaciji u političkom sustavu, tužiteljstvu, policiji, obavještajnim službama i vojsci.

Studentsku listu opisao je kao iznimno dobro pripremljenu i organiziranu skupinu koja je svoju viziju držala u tajnosti.

"Očito da je ova studentska lista bila toliko dobro pripremljena da je to bila prava divizija koja je skrivala svoju viziju", rekao je.

Ipak, upozorio je da tek treba vidjeti koliko je lista doista organizirana kada je riječ o formiranju vlasti. Pitanje je, smatra, hoće li uspjeti brzo sastaviti vladu te hoće li nakon toga uspjeti razgraditi sustav utjecaja koji su izgradili Vučić i njegova stranka.

"Vučić je politička životinja"

Kovač je Vučićevo priznanje poraza ocijenio očekivanim. Podsjetio je da je riječ o političaru s velikim izbornim iskustvom, koji je još kao glavni tajnik Srpske napredne stranke, a prethodno i kao operativac stranke Vojislava Šešelja, sudjelovao u brojnim političkim kampanjama.

"Aleksandar Vučić je politička životinja. On je puno izbora prošao", kazao je. Prema Kovačevu tumačenju, Vučić je tijekom kampanje shvatio da ne može računati na potporu tolikog broja ljudi koliko je očekivao. Kao primjer naveo je skup u Nišu, na kojem je sudjelovao i Milorad Dodik, ustvrdivši da se na licima okupljenih moglo vidjeti kako potpora postoji, ali da atmosfera nije bila onakva kakvu je vlast priželjkivala.

Kovač smatra da je Vučić bio upoznat s rezultatima anketa i da je na temelju njih mogao procijeniti što ga čeka. Podsjetio je i da je u intervjuu u četvrtak navečer najavio kako će priznati poraz i čestitati pobjednicima, premda ih je pritom optuživao da su strani agenti.

Kao dodatni pokazatelj da neće doći do nereda Kovač je naveo apel bivših pripadnika sigurnosnog sustava.

"On će prihvatiti poraz ako bude komotna razlika na strani studentske liste, što se na kraju pokazalo", rekao je.

"Politički vođe često imaju sljedbenike koji su radikalniji od njih samih"

Ocijenio je da je Vučić postupio racionalno i odgovorno kada je priznao poraz na vrijeme te tako, smatra Kovač, spriječio moguće sukobe među svojim pristašama.

Objasnio je da politički vođe često imaju sljedbenike koji su radikalniji od njih samih. Takvi pristaše od svojih vođa očekuju oštrije poteze, bilo nakon pobjede, bilo nakon poraza, zbog čega ih političari ponekad moraju smirivati.

Kovač o Brnabić: Suludo. Nepotrebno. To se ne radi

Voditeljica Kljenak pitala je Kovača i o predsjednici Narodne skupštine Srbije Ani Brnabić, koja je nakon izbora izašla među građane i prepirala se s njima.

Kovač je njezin postupak ocijenio neprimjerenim, posebno s obzirom na funkciju koju obnaša.

"Suludo. Nepotrebno. To se ne radi. Posebno ako imaš takvu funkciju predsjednice Narodne skupštine, a ne predsjednice Republike. Što se imaš tu prepirati", rekao je.

Dodao je da je tijekom svojeg političkog djelovanja i rada u državnom sustavu više puta vidio slične situacije te da političari moraju razumjeti granice vlastite moći.

"Vi ne možete protiv sile. Ne možete protiv većinske volje", poručio je.

"Vučićevi su ljudi tijekom izbornog dana bili u defenzivi, a ne u ofenzivi"

Kljenak je potom podsjetila da je Vučić u obraćanju nakon poraza prozivao i vrijeđao svoje političke protivnike, među kojima i pojedine njezine kolege, pa je upitala znači li to da je ipak bilo ružnih riječi i neprijateljskog tona unatoč priznanju izbornog rezultata.

Kovač je ponovio da politički vođe moraju biti razumni jer njihovi pristaše često žele otići dalje od njih. Prema njegovoj procjeni, Vučićevi su ljudi tijekom izbornog dana bili u defenzivi, a ne u ofenzivi.

Pritom je spomenuo da su pojedini ljudi iz vlasti tvrdili da su ih napali studenti, odnosno takozvani blokaderi, kako ih nazivaju u Srbiji.

"Znači, oni su bili defenzivni, oni su se branili, a nisu bili ofenzivni. A oni su vlast. Bili vlast, još uvijek jesu", rekao je.

"EU je pazio da ne ostavi dojam uplitanja u izbore"

Kovač se osvrnuo i na reakcije europskih dužnosnika na pobjedu studentske liste, među kojima su bile i čestitke predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.

Kljenak je istaknula da su tijekom gotovo dvije godine prosvjeda u Srbiji europski dužnosnici često održavali dobre odnose s Vučićem, što je među dijelom srbijanske javnosti izazivalo frustraciju i ogorčenost.

Kovač smatra da se komunikacijska strategija Europske unije u ovom slučaju pokazala uspješnom jer nije ostavila dojam da se Bruxelles izravno upliće u izborni proces.

Naglasio je da se srbijansko društvo u tom pogledu razlikuje od hrvatskog. Podsjetio je da je Hrvatska prije dvadesetak godina bila znatno više usmjerena prema Europskoj uniji te da su se tijekom približavanja Uniji, 1999. i 2000. godine, europski dužnosnici aktivnije uključivali u političke rasprave.

Ovoga su puta, smatra, europski predstavnici odabrali drukčiji pristup. Održavali su korektne odnose s Vučićem, ali nisu se previše javno miješali u izborni proces.

Kovač ocjenjuje da je Europskoj uniji sada drago što je Vučić izgubio izbore i što se otvara mogućnost dolaska nove političke ekipe.

„Ideja je da se to nezadovoljstvo koje u Srbiji postoji, koje se na ovaj način i izrazilo, iskoristi u simbiozi s novom vlašću za redizajn paradigme na zapadnom Balkanu”, rekao je.

Europski plan za Srbiju i Crnu Goru

Kovač smatra da se u širem kontekstu europske politike prema zapadnom Balkanu treba promatrati i snažnije zagovaranje članstva Crne Gore u Europskoj uniji.

Pritom se osvrnuo na nedavni posjet njemačkog kancelara Friedricha Merza Crnoj Gori i njegovu poruku o europskoj perspektivi te zemlje. Usporedio je to s razdobljem kada je Hrvatska bila suočena sa slovenskom blokadom na putu prema članstvu u EU-u.

Kovač je rekao da se ne sjeća da je tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel tijekom 2009. i 2010. godine, dok je trajala slovenska blokada, Hrvatskoj slala poruke kakve danas europski dužnosnici upućuju Crnoj Gori.

Prema njegovu mišljenju, sve je to povezano sa željom Europske unije da Srbiju odmakne od Rusije i snažnije je usmjeri prema europskim integracijama.

Ipak, nije siguran hoće li nova politička opcija u Srbiji uspjeti ostvariti takav zaokret. Upozorio je da je studentska lista ideološki vrlo raznolika i da okuplja ljude različitih političkih pogleda.

Zbog toga, smatra, ostaje otvoreno pitanje koliko će brzo uspjeti formirati vladu i kakvu će politiku voditi.

"Volio bih da nova vlast u Srbiji riješi pitanje nestalih"

Govoreći o Hrvatskoj, Kovač je istaknuo da ga posebno zanima kakvu će politiku prema Zagrebu voditi buduća srbijanska vlada.

"Ja bih volio da se tamo okupi jedna kompetentna vlada koja će, što se mene kao Hrvata zanima, voditi politiku prema Hrvatskoj. Hoće li tamo biti ljudi koji će konačno nešto raditi", upitao je.

Kao primjer mogućeg napretka u bilateralnim odnosima naveo je odnose Hrvatske i Mađarske, koji su, unatoč povijesnim opterećenjima, danas dobri bez obzira na to tko je na vlasti u Budimpešti.

Podsjetio je na ranije pokušaje normalizacije odnosa, uključujući deklaracije i političke poteze povezane s Budimpeštom i Beogradom, koji su se odnosili na položaj Mađara u Vojvodini i odnose Srbije s Mađarskom.

Kovač bi želio da se u Srbiji pojave političari koji će priznati odgovornost za postupke počinjene u ime Srbije prije tridesetak i više godina te poduzeti konkretne korake prema Hrvatskoj.

Kao posebno važno pitanje izdvojio je sudbinu nestalih osoba iz Domovinskog rata. "Ja bih volio da u Srbiji dođu ljudi koji kažu: 'čujte, mi smo svjesni toga što su radili neki ljudi u ime Srbije prije 30 godina i više, idemo napraviti gestu, idemo riješiti pitanje nestalih'", rekao je.

Dodao je da se u Srbiji nalaze arhivi koji bi mogli pomoći u rasvjetljavanju sudbine nestalih, a pretpostavlja da se relevantni dokumenti nalaze u arhivu Vojske Srbije.

"Idemo ljudima pokazati gdje su grobovi, gdje se nalaze tijela onih koji su prebačeni iz Hrvatske u Srbiju. To bi bila gesta", poručio je.

Ipak, naglasio je da je realističan i da nije siguran da će do takvog pomaka doći jednostavno ili brzo.

Hoće li Srbija odustati od ideje da bude hegemon na Balkanu?

Na kraju razgovora Kovač je kao jedno od najvažnijih pitanja za budućnost Srbije izdvojio njezin odnos prema vlastitoj povijesnoj i političkoj ulozi na zapadnom Balkanu.

Smatra da će biti važno vidjeti hoće li se nova vlast uklopiti u europski politički smjer ili će nastaviti vjerovati da Srbija treba imati dominantnu ulogu u regiji.

"Hoće li se oni uklopiti u taj poznati europski mainstream koji je navijao za njih ili će nastaviti vjerovati da oni mogu biti nebeska država koja mora biti hegemon na zapadnom Balkanu", upitao je Kovač.

Ocijenio je da su to teška pitanja koja Srbija mora riješiti sama sa sobom.

"To su pitanja koja su teška, a to u Srbiji moraju sami sa sobom razriješiti. Mi Hrvati to ne možemo napraviti. To je njihov posao", zaključio je.