Stručnjaci zabrinuti zbog povratka iskorijenjene bolesti: Ne šire je samo glodavci!

Prof. dr. Nina Rodić Vukmir, voditeljica Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, i prof. dr. Šukrija Zvizdić, virolog i profesor emeritus medicinske mikrobiologije govorili su o ovoj temu u Novom danu N1 BiH.

Rodić Vukmir istaknula je da je slučajeva leptospiroze bilo i 2023. te da bi se epidemiološka situacija koja je zasad ograničena na Kanton Sarajevo mogla proširiti i u druge gradove, ne provedu li se potrebne mjere.

Neprovođenje deratizacije

„Deratizacija je provedena u RS-u. Pozitivan primjer je gdje je provedena – da neće biti izbijanja leptospiroze. Leptospiroza se opisuje kao profesionalna bolest. Neprovođenje deratizacije uzrok je epidemija. Leptospiroza se nekada nazivala bolešću uzgajivača svinja. Psi prenose leptospirozu na svoje vlasnike. Dakle, glodavci nisu jedini izvor zaraze. Najviše je slučajeva u Banjoj Luci, Doboju, Foči...“, rekla je Rodić Vukmir.

Zvizdić kaže da je poražavajuće što se u 21. stoljeću pojavila leptospiroza, i što se natječaji za deratizaciju poništavaju.

„Kod glodavaca se ova bakterija nalazi u svom prirodnom staništu. Ako nemate suzbijanje štetočina u proljeće i jesen, onda im prirodno dopuštate da se razmnožavaju. U određenom vremenskom razdoblju populacija eksplodira. Nigdje u svijetu ne postoji tendencija da se broj glodavaca smanji na nulu. Oni imaju svoje biološko mjesto. Priroda ih je postavila na mjesto da imaju određenu funkciju. Čovjek mora držati taj broj pod kontrolom“, rekao je Zvizdić.

Podsjetio je da se leptospiroza javljala i prije rata te da je bilo pojedinačnih slučajeva, ali da je neprihvatljivo da se u 21. stoljeću dogodi epidemija zbog higijene grada.

Iskorijenjena bolest u svijetu

„Nije ugodno što se događa epidemija koja govori o stanju higijene u našem gradu. Bolest je iskorijenjena u svijetu. Bojim se da će se ovi naši glodavci iz Kantona, oni ne poznaju granice, početi seliti prema drugim gradovima zbog pojačanog suzbijanja štetočina i smanjene hrane. Bojim se da će se zaraza početi širiti. Vlasti moraju poduzeti određene mjere“, upozorio je.

Također je naglasio važnost veterinarske struke: "Veterinarska struka mora brinuti i o zdravlju ljudi. Imaju vrlo važnu ulogu u zaštiti ljudi. Ako vidimo dva miša, od njih i njihovog potomstva, za 18 mjeseci imat ćemo milijun miševa. Naravno, neće svi preživjeti."