Fižulić: Ministri financija su tehnokrati bez političke moći, a rezultat je trećina umirovljenika na rubu siromaštva

"Ja sam europski federalist"

Rasprava o tzv. „modernom suverenizmu“, koju je u Saboru potaknuo govor HDZ-ovog zastupnika Marka Pavića, prema riječima ekonomista i poduzetnika Goranka Fižulića, uvelike je isprazna i politički motivirana.

„Ja ne znam ni što je suverenizam, a kamoli što je moderni suverenizam. Tako da sam ja pogrešna osoba za takva pitanja“, kaže Fižulić i podsjeća da se Hrvatska ulaskom u Europsku uniju svjesno odrekla dijela svog suvereniteta.

„Onog trenutka kada smo ušli u EU, znalo se gdje imamo punu vlast u Zagrebu, a gdje smo je prenijeli u Bruxelles. Kad smo se odrekli kune i uveli euro, odrekli smo se i monetarnog suvereniteta. Ja smatram da je to dobro i za napredak zemlje. Osim toga, ja sam europski federalist – zalažem se za još snažniju Europsku uniju, čak i za njezino pretvaranje u federaciju.“

Fižulić smatra da je to jedini način da se EU nosi s globalnim odnosima snaga između SAD-a i Kine, u kojima Europa danas ima podređenu ulogu.

„Europa je ovakva kakva je danas bila lak plijen Amerike. Postala je politički, vojni, ekonomski i tehnološki vazal. Američki digitalni sektor doslovno upravlja europskim digitalnim tržištem. O kakvom mi onda suverenizmu govorimo i zašto se tim pojmom barata u Saboru? To se radi isključivo zbog dodvoravanja biračima – jer riječ lijepo zvuči.“

Fiskalni okvir je jasan, ali problem je struktura

Na pitanje o fiskalnoj politici i pravilima Europske unije, Fižulić ističe da Hrvatska formalno poštuje zadane okvire.

„Hrvatska ima uredne financije u računovodstvenom smislu. Postoje Maastrichtska pravila, ograničenja deficita i duga i toga se uglavnom držimo. To nije sporno.“

No problem vidi u samoj strukturi poreznog sustava.

„Hrvatske javne financije temelje se na PDV-u, a to je najnepravedniji porez koji postoji. U Hrvatskoj izostaje ozbiljna reforma poreznog modela: porez na nekretnine, porez na kapital, porez na nasljedstvo, porez na imovinu – sve to kod nas praktički ne postoji.“

Raslojavanje društva i neodrživ mirovni sustav

Prema Fižuliću, upravo je u mandatu Andreja Plenkovića, pod krinkom tog navodnog modernog suverenizma, došlo do snažnog raslojavanja društva.

„Jedna manja skupina, 10 do 15 posto ljudi, danas živi znatno bolje nego prije pet ili deset godina. No oko polovice stanovništva – gotovo svi umirovljenici – žive lošije. Njihove mirovine nisu pratile rast životnih troškova.“

Podsjeća da se trećina mirovina financira iz državnog proračuna jer je mirovinski sustav odavno neodrživ.

„Porezi i standard građana su izravno povezani, osobito za tu polovicu stanovništva koja ovisi o proračunu.“

Ministri financija kao tehnokrati bez političke moći

Fižulić smatra da ministri financija, bilo da je riječ o Zdravku Mariću, Marku Primorcu ili Tomislavu Ćoriću, nisu imali političku snagu nametnuti ozbiljne reforme.

„To su korektni ministri koji rade posao u skladu s političkim smjernicama koje dobiju od premijera. Ali nisu politički teškaši koji bi mogli nametnuti viziju suprotnu volji HDZ-a ili samog premijera.“

Rezultat toga su, kaže, niske mirovine, trećina umirovljenika na rubu siromaštva i gospodarstvo koje se nije strukturno promijenilo.

„Rast koji smo imali bio je neminovan – fondovi EU slijevali su se u građevinu, turizam, trgovinu i financije. Ako ste u tim sektorima, prošli ste dobro. Ali ništa nismo učinili da promijenimo strukturu gospodarstva i izbjegnemo zamku srednjeg dohotka.“

Kada ćemo doseći europski prosjek?

Upozorava da će Hrvatskoj trebati jako dugo da dosegne prosjek EU-a, ako se to uopće dogodi, te podsjeća na primjere Portugala i Grčke.

„Imamo staro stanovništvo, radna mjesta za slabo obrazovanu radnu snagu iz inozemstva, dok obrazovani ljudi lako odlaze raditi u druge zemlje EU-a.“

Ministri financija, zaključuje, u takvim okolnostima mogu biti samo „vojnici partije“.

„Oni su tipični tehnokrati – znaju kako sustav funkcionira, ali nemaju političku težinu da bi promijenili porezni model ili način trošenja novca. Hrvatska je zato zarobljena u PDV-u od 25 posto i svaka ideja o njegovu smanjenju unaprijed je odbačena.“