Dramatično upozorenje iz Kijeva: "Grad nije spreman za ovo i bit će nam teško!"

Nakon što je Rusija 3. studenoga izvela najveći masovni napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu ove godine, stanovnici prijestolnice svakodnevni život moraju prilagođavati napadima i nestancima struje. Mnogi se već pripremaju za niske temperature kupujući zalihe hrane, vode, baterija i svjetiljki.

Ipak, građani smatraju da se ne mogu sami pripremiti za sve što ih čeka te upozoravaju na nedostatnu zaštitu i sporu obnovu zgrada oštećenih u ranijim napadima.

"Kijev nije spreman za ovu zimu i bit će nam teško", rekla je za Kyiv Independent 22-godišnja stanovnica Sofija Hohol.

Građani strahuju da će ostati bez osnovnih potrepština

Koliko nestanci struje mogu zakomplicirati svakodnevicu, pokazuje iskustvo 49-godišnjeg Oleksandra Gramatskog. Njegova 86-godišnja majka slomila je nogu, a nakon jednog liječničkog pregleda više od četiri sata čekali su ispred njezine zgrade kako bi ponovno proradio lift i kako bi je mogli odvesti na 13. kat.

"Pomis­lio sam da ću je morati nositi. Jednom sam to čak pokušao, ali nemoguće je", ispričao je.

Nestanci struje događaju se gotovo svakodnevno, a rasporedi isključenja objavljuju se uglavnom dan unaprijed. Zbog toga je teško planirati čak i odlazak liječniku, a neizvjesnost dodatno povećavaju izvanredni prekidi opskrbe nakon ruskih napada.

Zabrinutost ne izazivaju samo struja i grijanje. Rusija sve češće napada i logističku infrastrukturu, uključujući skladišta i distribucijske centre supermarketa, zbog čega su neke namirnice počele nestajati s polica.

Olha, 40-godišnja majka dvoje djece, priznala je da ju je strah od nestašica naveo na paničnu kupnju.

"Ne znam što me spopalo. U supermarketu sam jednostavno počela grabiti sve što sam stigla jer sam se bojala da više nećemo imati hrane. Sada imam dva ili tri puta više svega. Balkon sam morala pretvoriti u skladište konzerviranog povrća, riže i spremnika s vodom", ispričala je.

Dodala je da joj zalihe hrane i vode barem pružaju osjećaj sigurnosti.

Prošla zima bila je tek upozorenje

Strah od nadolazećih mjeseci dodatno pojačavaju iskustva iz prošle zime. Julija (35), koja cijeli život živi u Kijevu, ispričala je da njezina majka prošle godine gotovo mjesec i pol nije imala grijanje.

"Ponekad bi radijatori bili jedva mlaki. Tople vode uopće nije bilo sve do ljeta", rekla je, opisujući život u gradu jednom riječju: "Užasno."

Ovogodišnja zima mogla bi donijeti još veće probleme jer Rusija mijenja taktiku napada. Sve veću prijetnju predstavljaju bespilotne letjelice na mlazni pogon, koje je teže presresti od starijih modela Shaheda.

Olena Pavlenko, čelnica energetskog istraživačkog centra DiXi Group iz Kijeva, ocijenila je da su takvi dronovi "donekle promijenili pravila igre". Osim elektrana i trafostanica, ruske snage počele su gađati i dalekovode, zbog čega stanovnici mogu dulje ostati bez struje, sve dok se ne popravi oštećena infrastruktura.

Osim hladnih radijatora i zamračenih domova, prijeti i problem s odvodnjom otpadnih voda. Kijevski kanalizacijski sustav u potpunosti ovisi o električnoj energiji, pa bi dulji prekidi opskrbe mogli zaustaviti obradu i odvodnju otpadnih voda te izazvati ozbiljnu sanitarnu krizu u gradu s oko tri milijuna stanovnika.

"Prijevoz i obrada otpadnih voda velik su izazov za komunalne tvrtke. Oprema stari, a nedostatak električne energije za crpke može imati ozbiljne posljedice", upozorio je Oleksandr Skhin, direktor ukrajinske udruge vodovodnih poduzeća.

Građani traže odgovornost gradskih vlasti

Uz ruske napade, nezadovoljstvo građana usmjereno je i prema gradskoj upravi. Predsjednik Volodimir Zelenski 6. studenoga poručio je da Kijev među ukrajinskim gradovima i regijama ima najteže probleme s opskrbom električnom energijom zbog propusta gradskih vlasti u pripremama za zimu.

Gradonačelnik Vitalij Kličko odbacio je optužbe, tvrdeći da središnja vlast gotovo šest mjeseci nije odobrila gradski plan otpornosti. Ipak, stanovnici mu zamjeraju nedovršene popravke, premalen broj skloništa i nedostatak jasnih informacija o tome što se poduzima.

Nezadovoljstvo je kulminiralo 17. listopada, kada su se stotine ljudi okupile ispred gradske vijećnice tražeći Kličkovu ostavku.

"Gotovo svaki dan, dok idem na posao, gledam rupu u svojoj zgradi i nečinjenje vlasti", rekla je Hohol, čija je stambena zgrada oštećena u napadu dronom prošlog lipnja, a popravci još nisu obavljeni.

Slične zamjerke iznijela je i 27-godišnja Jelizaveta Semko, koja upozorava da njezina četvrt nema odgovarajuća skloništa.

"Što bismo trebali raditi ove zime? Hoćemo li uopće imati grijanje? Od gradskih vlasti još nismo dobili nijedan suvisao odgovor", rekla je.

Semko je dodala da su ona i susjedi morali sami prikupiti novac za generator jer više nemaju povjerenja u pouzdanost gradske opskrbe električnom energijom.

Posebno ih je razljutila najava postavljanja mobilnih skloništa. Kličko je u rujnu obećao da će ih u roku od mjesec dana biti postavljeno do 50, no gradska uprava poslije je objavila da će do kraja godine stići samo 14.

"Gradska uprava tijekom rata troši proračunski novac na nepotrebne stvari, poput staklenih autobusnih nadstrešnica i ponovnog popločavanja nogostupa", poručila je Semko na prosvjedu, držeći transparent s natpisom: "Trebaju nam skloništa, a ne staklene autobusne nadstrešnice."

Neki razmišljaju o odlasku iz grada

Zbog straha od još teže zime dio stanovnika razmišlja o privremenom odlasku iz Kijeva. I sam Kličko pozvao je one koji imaju mogućnost da privremeno napuste grad kako bi se smanjio pritisak na njegovu infrastrukturu.

No, mnogi ne žele napustiti svoje domove i obitelji, a neki za to nemaju ni mogućnosti.

"Cijeli moj život je ovdje, škola mojih dječaka, njihovi bake i djedovi, naš stan. Ne mogu zamisliti da sve to ostavim iza sebe, ali ne znam koliko još mogu ovako", rekla je Olha.