Mrsić o slučaju Zadravec: "Netko je očito odlučio da ona mora dobiti to mjesto. Sve smrdi na utjecaj HDZ-a"

Govoreći o otkazima desetorice radiologa u KBC-u Sestre milosrdnice, nakon odluke o povratku Dijane Zadravec na čelo Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, Mirando Mrsić je naglasio kako se to nije smjelo dogoditi.

"To se nije smjelo dogoditi jer se uprava bolnice mora brinuti da sve funkcionira. Zna se povijest profesorice Zadravec, zna se za probleme koji su bili 2021., zna se za presudu za mobing i uprava bolnice je trebala jednostavno shvatiti da nema smisla nekog tko je imao problema s mobingom vratiti u isti milje i među iste ljude. Znalo se da će se ovo dogoditi", kazao je Mrsić.

Uzrok problema vidi u kadroviranju u zdravstvu.

"Ravnatelj je popustio pod pritiscima HDZ-a"

"Ravnatelje bira politika, pod svim vladama, ali pokazalo se da politika posljednjih 10 godina ne bira samo ravnatelje nego i predstojnike klinika i zavoda što je nonsens. Njih treba birati struka i na tim pozicijama trebaju biti najbolji stručnjaci, a ne da ih se bira po članskoj iskaznici. Nije ugodno da se ljudi boje za svoje zdravlje i da se nađete na Vinogradskoj, a tamo nema liječnika koji vam može pomoći pa vas moraju slati u drugu bolnicu i da se gubi vrijeme za intervenciju. Problematično je i zašto je uopće poništen prvi natječaj, tko ga je poništio i s kojim razlogom, što malo smrdi na utjecaj politike. Netko je očito shvatio da treba staviti Zadravec na to mjesto pa je poništio natječaj. Trpak okus to ostavlja", istaknuo je Mrsić.

Na pitanje Hanan Nanić tko je trebao reagirati i takav razvoj događaja spriječiti na vrijeme, Mrsić je odgovorio da je to svakako ravnatelj.

"Ravnatelje bira visoka politika, postavio ga je HDZ i očito je da je preko HDZ-a išao pritisak na njega i sve ljude ispod njega, pa je mijenjano i povjerenstvo za odabir. Sve govori da se događalo tim putem, ali i ravnatelj je trebao ne popustiti pritiscima. Ja na njegovu mjestu ne bih popustio jer radi loše i struci i sebi i pacijentima. Možete biti genijalan znanstvenik i stručnjak, ali ako nemate menadžerske sposobnosti i ako su svi ljudi protiv vas, onda niste za to mjesto", smatra bivši ministar.

Dodao je kako ravnatelj nije smio dopustiti da mu ode 10 vrlo kvalitetnih ljudi na kojima leži struka i zdravlje bolesnika i koji svojim radom spašavaju živote.

Amerikanizacija zdravstva

Govoreći o "amerikanizaciji zdravstva", koju je je proklamirao bivši ministar Vili Beroš, Mrsić je naglasio kako se privatni i javni zdravstveni sektor u potpunosti moraju razdvojiti i da se mora zabraniti rad u oba sektora.

Ne boji se da će zdrvatsveni radnici otići masovno iz javnog u privatni sektor jer su "sigurnost i plaće visoki u javnom sektoru".

"Kad slabite javno zdravstvo, jasno je da omogućavate privatnicima da ekspandiraju pa imamo more poliklinika. Pacijenti ne mogu dobiti uslugu u javnom sektoru, liste čekanja su duge – neke su i prenapuhane - to znamo, pa odlaze privatnicima. Onaj tko ima novca može se liječiti, dobiti zdravtsvenu skrb i spasiti si glavu, a onaj tko nema, može završiti na Mirogoju i to je najvažniji problem. HDZ je amerikanizirao zdravstvo, oslabljeno je javno zdravstvo, a omogućavamo privatnicima da rastu", upozorio je Mrsić. Uvjeren je kako bi se problem riješio ako bi se sve postavilo na ekonomskim principima pa da rad u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru vrijedi isto.

"Medikol je slika hrvatskog zdravstva"

"Vrlo jasno stvari treba reorganizirati na razini države – specijalizirati bolnice i napraviti mrežu bolnica koje korespondiraju jedna s drugom. Imamo primjer Švedske koja ima dvije-tri velike bolnice, ali ima puno manjih bolnica na koje se ide na oporavak i daljnje liječenje nakon glavnih zahvata u velikim bolnicama. Trebamo pametno ulaganje u zdravstvo, Medikol je narastao jer se sustavno slabilo javno zdravstvo, nije se odobravala kupnja PET-CT uređaja, ali sad se to barem mijenja", rekao je Mrsić.

Dodao je i kako je "Medikol slika hrvatskog zdravstva u ovom trenutku, a za to je kriv onaj tko je vodio sustav, a to je HDZ i njegovi ministri".

"Braniteljske i saborske mirovine treba prebaciti na proračun"

Osvrnuo se i na problem malih radničkih mirovina.

"Problem je jaz između minimalne i visoke mirovine i to da, kad odete u mirovinu, padate ispod crte siromaštva, što je potpuno neprihvatljivo. S druge strane širimo prava braniteljskih mirovina do neslućenih razmjera, a ljudi koji su radili dugi radni vijek, završe na prosjačkom štapu. Taj se problem vidi, ali se ne rješava. Treba reogranizirati sustav, saborske i braniteljske mirovine trebaju se isplaćivati iz proračuna, kao i sve one koje nisu vezane uz rad, a da u mirovinskom sustavu minimalna mirovina bude iznad crte siromaštva", istaknuo je bivši ministar rada i mirovinskog sustava.

"Nekad je mirovina bila 70-80 posto plaće, a sad ste sretni da preživite. Mirovinski sustav u ovom trenutku mora pozajmljivati iz proračuna, a nekad su mogli tri godine isplaćivati bez primitaka. Napuhan je i broj umirovljenika – nekad je bilo pet do sedam radnika na jednog umirovljenika, a sad je omjer 1:1, a sretni ste kad dobijete mirovinu koja je u visini 35 posto plaće", zaključio je Mrsić.

Ideju o trodnevnom radnom tjednu smatra neprovedivom i u Hrvatskoj i u Njemačkoj, pogotovo u Hrvatskoj koja ionako nema dovoljno radnika, a trodnevni radni tjedan zahtijeva nova zapošljavanja.