Tko je Reza Pahlavi, prognani princ koji Irance poziva da "preuzmu gradove"

Desetljećima je Reza Pahlavi bio uljudno lice iranske oporbe u egzilu – bivši pilot lovca koji je iz svog doma u Sjedinjenim Državama govorio o nenasilnom otporu i sekularnoj demokraciji, piše Al Jazeera.

No ovog se vikenda ton 65-godišnjeg nasljednika Paunova prijestolja i sina posljednjeg iranskog šaha dramatično promijenio. U izravnom izazovu iranskoj vladi, Pahlavi je pozvao Irance da „zauzmu središta gradova“ i pripreme se za njegov skori povratak, što su iranski državni mediji opisali kao „oružane terorističke napade“ diljem zemlje.

„Naš cilj više nije samo izlazak na ulice“, izjavio je Pahlavi u priopćenju objavljenom na njegovu X računu. „Cilj je pripremiti se za zauzimanje središta gradova i njihovo zadržavanje.“

Od prijestolonasljednika do prognanika

Pahlavi je rođen u Teheranu 31. listopada 1960., sedam godina nakon što su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo organizirali državni udar protiv tada izabranog iranskog premijera Mohammada Mosaddegha, koji je 1951. nacionalizirao imovinu Anglo-perzijske naftne kompanije, danas poznate kao BP.

Sa sedam godina službeno je proglašen prijestolonasljednikom. Činilo se da mu je put prema prijestolju unaprijed određen, sve dok revolucija 1979. nije preokrenula regiju.

Sa 17 godina napustio je Iran i otišao u SAD na obuku za pilota lovca u zrakoplovnoj bazi Reese u Teksasu. Dok je bio odsutan, represivna monarhija se urušila, uspostavljen je sadašnji politički sustav, a njegov povratak u zemlju bio je onemogućen.

Pahlavi je dovršio obuku te kasnije stekao diplomu iz politologije na Sveučilištu Južne Kalifornije. Tijekom iransko-iračkog rata 1980-ih poznato je da se dobrovoljno javio za službu kao pilot za svoju zemlju, no vlasti u Teheranu su ga odbile. Od tada živi u egzilu, u SAD-u, sa suprugom Yasmine Pahlavi i njihove tri kćeri.

„Priprema za povratak“

Više od 40 godina Pahlavi je zagovarao referendum i nenasilne promjene. Međutim, njegova se retorika posljednjih dana znatno zaoštrila.

U subotu je pozvao radnike u ključnim sektorima — prometu, nafti i plinu — da pokrenu nacionalne štrajkove kako bi „presjekli financijske žile kucavice“ države. Posebno je pozvao „mlade Besmrtne garde“ — nekadašnje carske snage — kao i sigurnosne službe, da prebjegnu.

„I ja se pripremam za povratak u domovinu kako bih, u trenutku pobjede naše nacionalne revolucije, mogao biti uz vas“, izjavio je.

Njegov poziv na djelovanje dolazi usred izvješća o najvećim protuvladinim prosvjedima u posljednjih nekoliko godina. Pahlavi je zatražio od pristaša da istaknu predrevolucionarnu zastavu „Lav i Sunce“, simbol vladavine njegova oca, te da od 18 sati po lokalnom vremenu (14:30 GMT) zauzmu javne prostore.

Optužbe za „terorizam“

Reakcija iz Teherana bila je žestoka. U nedjelju su državno povezani mediji prosvjede označili kao „novu fazu nesigurnosti“ i „unutarnji oružani rat“.

Izvješće konzervativnih novina Vatan-e Emrooz, na koje se poziva agencija Tasnim, opisalo je Pahlavijev poziv kao paravan za djelovanje „terorističkih jezgri“ koje napadaju policiju i snage Basija.

„Ne zavaravajte se; ovo nije samo nered … ovo su bili oružani teroristički napadi“, navodi se u izvješću, uz tvrdnju da su deseci pripadnika sigurnosnih snaga ubijeni.

Dužnosnici su eskalaciju povezali sa stranim uplitanjem, posebno optužujući SAD i Izrael. Nemiri su, prema njima, „Plan B“ američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nakon završetka 12-dnevnog rata između Izraela i Irana u svibnju prošle godine.

„Oporba protiv oporbe“?

Iako je Pahlavi ponovno stekao popularnost na ulicama, suočava se s oštrim kritikama unutar rascjepkane iranske oporbe.

Alireza Nader, stručnjak za Iran, u nedavnom je članku ustvrdio da su Pahlavijeve političke aktivnosti postale razdorne. Kritičari optužuju njegov krug da napada druge istaknute disidente, poput dobitnice Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi, nazivajući ih „ljevičarima“ ili „teroristima“.

„Pahlavi se još snažnije vezao uz svoje savjetnike unatoč nelagodi drugih“, napisao je Nader, dovodeći u pitanje je li princ postao „oporba protiv oporbe“.

Postoje i zabrinutosti oko manipulacije. Nader je primijetio da je dio Pahlavijeve internetske potpore potaknut kiber-vojskama povezanim s iranskom vladom, čiji je cilj sijanje razdora, što otvara pitanje „tko koga kooptira“.

Unatoč tim unutarnjim podjelama, Pahlavi ostaje najvidljivija figura aktualnog vala nemira. Dok Trumpova administracija zadržava distanciran pristup — tvrdeći da je „na Irancima da izaberu svoje vođe“ — a ulice Teherana gore, čini se da prognani princ igra svoju posljednju kartu za prijestolje koje je izgubio prije 47 godina.