Prema posljednjim službenim podacima, u Hrvatskoj je prošle godine ukupno izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u graditeljstvu (68.912), turizmu i ugostiteljstvu (45.868), industriji (24.034), prometu (11.497) i trgovini (5.126).
U medijima u posljednje vrijeme sve više čitamo o gnjusnim napadima na strane radnike u Hrvatskoj, a o nekim od njih pisao je i N1:
Maškare u Čavlima objesile lutku stranog radnika. Zbog svega se oglasila i policija
Mladići nožem prijetili i pljačkali strane radnike po Zagrebu
Prema podacima MUP-a, prošle godine u Hrvatskoj je zabilježeno 85 djela “zločin iz mržnje”, što je povećanje od 34 djela u odnosu na 2022. godinu kada je zabilježen 51 takav slučaj. Gledajući podatke u posljednje tri godine, najviše je slučajeva zabilježeno 2021. godine, ukupno 101.
“Termin ‘zločin iz mržnje’ je uređen u čl. 87. st. 21. Kaznenog zakona, koji navodi kako je zločin iz mržnje kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet će se kao otegotna okolnost ako ovim Zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje”, navode iz MUP-a i dodaju:
“Riječ je o složenim kriminalističkim istraživanjima u kojima se strogo moraju ispoštovati zakonske pretpostavke tj. potrebno je činjenično relevantno utvrditi kako je riječ upravo o ovoj zakonski uređenoj problematici te tako obrazložiti kroz odgovarajuće prijave nadležnim tijelima pravosuđa.”
Kada je u pitanju javno poticanje na nasilje i mržnju, tijekom 2023. godine zabilježena su 23 takva djela, dok je u 2022. zabilježeno 8, a u 2021- ukupno 20 takvih djela.
Koliko je stranih radnika u Hrvatskoj?
Prema posljednjim službenim podacima, u Hrvatskoj je prošle godine ukupno izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u graditeljstvu (68.912), turizmu i ugostiteljstvu (45.868), industriji (24.034), prometu (11.497) i trgovini (5.126).
Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 112.981 dozvola, 40.660 za produljenje dozvola, te 18.858 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (16.882).
Najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je sljedećim državljanima: BiH (38.236), Srbije (24.028), Nepala (23.493), Indije (15.627), Sjeverne Makedonije (13.412), Filipina (10.999), Kosova (9.922), Bangladeša (8.749), Turske (5.067) i Albanije (4.244), pokazuju podaci MUP-a.
Je li hrvatsko društvo spremno za strance?
Budući da Hrvatskoj kronično nedostaje radnika, strani radnici jedan su od načina na koji se poslodavci bore s tim nedostatkom radnika. No, je li hrvatsko društvo spremno na priljev stranaca? Sociolog, docent Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru smatra da jest.
“To potvrđuje i činjenica da ih ima pozamašan broj, odnosno da se taj broj povećao zadnjih nekoliko godina i prihvaćeni su u smislu različitih poslova koje rade. Dakle, nije da sada po tom pitanju trpe neku vrstu intenzivne diskriminacije”, navodi Krolo.
Navodi da ono što predstavlja problem jest ono što se događa na našoj političkoj sceni. “Jedan dio stranaka nastoji na temelju nekih predrasuda i stereotipa, straha kapitalizirati i prikupiti političke bodove i po tom pitanju nepotrebno dižu tenzije, što možemo vidjeti i u različitim objavama koje su se širile društvenim mrežama prije nekoliko tjedana, a koje su se pokazale neistinima – o napadima na djecu, pokušajima otmice i slično.”
Krolo zaključuje da je bitno kako će se država postaviti prema ovom pitanju. “Pitanje dugoročne budućnosti stranih radnika u Hrvatskoj je složeno migracijsko pitanje i ono može otići u više smjerova. Sve se na kraju svodi na to kako će država odgovoriti, tj. na koji način će raditi proces prilagodbe i integracije stranih radnika u hrvatsko društvo.”
Dodajmo još da takvi pozitivni primjeri prilagodbe postoje u nekim gradovima u Hrvatskoj.
Tako se primjerice Zagreb sprema stranim radnicima financirati učenje hrvatskog jezika, a više o tome čitajte na FORBESU.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare