Stručnjak za Bliski istok za N1: "Idući dani su ključni. Prosvjedi mogu uspjeti pod jednim uvjetom"

Zemlja je pod sankcijama Zapada zbog svoga nuklearnog programa te sponzoriranja militantnih organizacija poput Hamasa i Hezbollaha, a usto je i pod pritiskom velike inflacije. Uskuhalo je socijalno i političko nezadovoljstvo pa prosvjednici zahtijevaju odstupanje vrhovnog i vjerskog vođe ajatolaha Alija Hamneija.

Podršku im iz inozemstva daje Reza Pahlavi, najstariji sin Mohammada Reze Pahlavija, iranskog šaha svrgnutog u Islamskoj revoluciji 1979. godine.

Žele li iranske vlasti pregovorati s Trumpom?

Američki predsjednik Donald Trump, koji je ranije najavljivao intervenciju ako režim nastavi ubijati prosvjednike, u nedjelju je izjavio da su ga dan ranije kontaktirali predstavnici iranske vlasti tražeći pregovore s SAD-om.

"Mislim da su umorni od toga da ih SAD tuče", kazao je aludirajući na lanjske izraelsko-američke napade na iranska nuklearna postrojenja.

Koliko je izvjesno da su iranski vođe zatražili pregovore s SAD-om te kako predviđa razvoj aktualne krize u Iranu, pitali smo dr. sc. Vedrana Obućinu, politologa i teologa iz Rijeke, stručnjaka specijaliziranog za Bliski istok.

"Što se Trumpove izjave tiče, mislim da je svima jasno kako je mnogo toga što je on i ranije izjavljivao bilo upitno sve dok njegove izjave ne bi potvrdio State Department ili netko drugi. Stoga je zasad teško reći je li to istina ili nije."

"Američka intervencija bila bi kontraproduktivna"

Obućina smatra da će idućih tjedan dana biti ključno i da bi se tada trebalo vidjeti u kom smjeru će se razvijati prosvjedi u Iranu.

"Do sada smo vidjeli da prosvjednici nemaju neko vodstvo. Nemaju čak ni program niti neku ideju o tome što bi se trebalo dogoditi. Povijesno gledajući, usporedimo li ove prosvjede s revolucijom iz 1979. godine, koja pokazuje 'recept' uspjeha takvih ustanaka u Iranu, svi bi društveni slojevi unutar zemlje, svjetonazorski različiti, trebali stati protiv vlasti, kao što su tada stali protiv diktature šaha. U tome bi bilo ključno da na stranu prosvjednika stane i represivni aparat - policija, vojska i paramilitarne skupine. U tom slučaju postajala bi mogućnost uspjeha. Zasad mislim da još nije došlo do te razine", kazao je Obućina.

Što se tiče moguće američke intervencije koju je spominjao Trump, Obućina drži da bi takav napad na Iran u ovom trenutku bio kontraproduktivan.

"U tom slučaju narativ vlasti - da je sve to američko-izraelska kampanja, pokazao bi se ispravnim. To bi, također, konsolidirao narod protiv SAD-a i Izraela, kao što je bilo i prošle godine. Iako je narod prosvjedovao protiv vlasti, njihov stav je bio: nećete bombardirati našu zemlju. I treće, eventualna intervencija dovela bi prosvjednike u još težu situaciju. Pogotovo stoga što ovi prosvjedi, kako sam već rekao, nemaju nekog predvodnika i izgledaju dosta stihijski. Zato će idući dani biti ključni da se vidi kako će se razvijati cjelokupna situacija."

Svi dosadašnji prosvjedi po istom uzorku

Većinu prosvjednika čine pripadnici postrevolucionarne generacije nezadovoljni ekonomskim i društvenim stanjem u zemlji. S druge strane, Iran je unatrag godinu, dvije izgubio značajan dio svoje moći i utjecaja u regiji slabljenjem svojih 'ekspozitura' - Hamasa i Hezbollaha te svrgavanjem strateškog saveznika Bašara al-Asada u Siriji.

Obućina ističe da su prosvjedi počeli kao socijalni i ekonomski.

"Gledamo li u cjelini sve prosvjede u Iranu od 2009. naovamo, koji su se ponavljaju u određenim intervalima, uvijek su to bili prosvjedi za jednu stvar - zbog izborne prevare, prava žena i tako dalje. Uzorak svih tih prosvjeda bio je da se prosvjedovalo bez velike organizacije, više zbog neke tamošnje kulture prosvjedovanja. Uvijek je postojao neki sentiment protiv vlade i sustava i uvijek bi došlo do nasilnog obračunavanja s prosvjednicima pa bi onda u roku od nekoliko tjedana uslijedile neke kozmetičke promjene. Najbolje se to vidjelo pretprošle godine na prosvjedima protiv nošenja vela (hidžaba). Došlo je do represije, a onda odjednom - veo se više ne mora nositi. No time nisu bili riješeni problemi, a vlast je ostala netaknuta", kaže.

"Ovoga puta sve je puno intenzivnije"

Ovoga puta ipak je drugačije, napominje Obućina.

"Prosvjedi su sada puno intenzivniji. Možda ne brojčano, ali svakako u iskazanoj snazi. U njima sudjeluje nekoliko slojeva društva. Primjerice, mali posjednici s bazara koji su društvena kategorija koja ranije nije prosvjedovala. Sada su svi oni zajedno i to daje jednu veću snagu prosvjedima. Osim toga, ovo je prvi puta da netko s jako visoke pozicije, a to je predsjednik Masud Pezeškian priznaje pravo ljudima da prosvjeduju jer je vlada podbacila. To se ranije nije dogodilo i pokazuje kako postoji svijest unutar Islamske Republike da se mora promijeniti jer inače neće preživjeti."

Ovoga puta, kaže Obućina, sudbina prosvjeda manje ovisi o nekim izvanjskim silama te dodaje da Iran nema više toliko saveznika koliko ih je imao donedavno.

"Prošle godine vidjeli smo da su iranske vlasti bile neugodno iznenađene shvativši koliko imaju krtica, odnosno špijuna unutar vlastitih redova, što također govori da je potrebna velika promjena. Mislim da je ovo što se tamo događa dio 'čišćenja' odnosno preslagivanja odnosa u cijelome svijetu kako bi nastupio multipolarni poredak interesnih sfera u kojemu ćemo vidjeti kome će pripasti Bliski istok. A kome god da pripadne, Iran ne bi smio biti jak kao što je bio do sada."