Nije riječ o običnoj kiši: Zašto su sve češći žestoki pljuskovi?

Kada u kratkom vremenu na razmjerno malom prostoru padnu količine kiše koje inače odgovaraju višetjednom ili čak mjesečnom prosjeku, opravdano se postavlja pitanje: što se to događa u zračnom stupcu iznad nas i zašto nevremena poprimaju tropska obilježja?

Ključ je u fizici atmosfere: Više topline = više vlage

Osnovni uzrok ovih pojava leži u kontinuiranom porastu globalne i lokalne temperature, pri čemu Sredozemlje i Jadran djeluju kao iznimno snažni akumulatori topline.

Prema osnovnim fizikalnim zakonima termodinamike atmosfere, kapacitet zraka za primanje vodene pare izravno ovisi o njegovoj temperaturi.

Topliji zrak može primiti znatno više vlage. Točnije, sa svakim porastom temperature zraka za samo 1 °C, njegov se kapacitet zadržavanja vodene pare povećava za približno 7 posto.

Kada s pregrijanog Sredozemnog i Jadranskog mora dolazi do intenzivnog isparavanja, u prizemnom sloju atmosfere stvara se iznimno topao zrak bogat vlagom. Ta vlaga predstavlja latentnu toplinsku energiju – gorivo koje čeka prvi okidač kako bi pokrenulo snažne konvektivne procese.

Kako nastaje "tropski" pljusak?

Kada u takvoj labilnoj zračnoj masi bogatoj vlagom dođe do uzlaznog strujanja, primjerice pod utjecajem oslabljene fronte ili visinske ciklone, dolazi do naglog i silovitog vertikalnog uzdizanja zraka.

• Stvaranje olujnih oblaka (kumulonimbusa): Snažne uzlazne struje brzo prenose goleme količine vlage u više slojeve troposfere.
• Kondenzacija i oslobađanje energije: Prilikom kondenzacije vodene pare oslobađa se golema količina latentne topline, koja dodatno ubrzava uzlazno strujanje. Oblak djeluje poput toplinskog motora.
• Slabljenje uzlazne struje i provala oblaka: Kada akumulirana masa vode u oblaku nadvlada snagu uzlazne struje, može doći do iznenadnih i izrazito obilnih oborina.

Rezultat nisu klasične kapljice uobičajenog pljuska, već izrazito gusti mlazovi vode koji u 30 do 60 minuta na tlo mogu donijeti i od 50 do 80 milimetara kiše.

Meteorološki se količina oborine mjeri u milimetrima jer jedna litra kiše na ravnoj površini veličine jednog četvornog metra stvara sloj vode dubine jednog milimetra.

Što možemo očekivati u budućnosti?

Tropski pljuskovi više nisu samo specifičnost ekvatorijalnih širina ili kratkotrajni ekstrem koji se događa jednom u nekoliko desetljeća. Kako se razdoblja visokih temperatura produljuju, a površinska temperatura mora ostaje iznad prosjeka sve dublje u jesen, atmosfera ostaje nabijena energijom.

Između dugotrajnih sušnih i toplih razdoblja morat ćemo se naviknuti na sve češće, lokalizirane, ali iznimno žestoke oborine tropskih obilježja. Priroda nam kroz njih jasno pokazuje kolika se količina energije i vlage uskladištila u zraku iznad naših glava.

Za detaljnije prognoze i analize gibanja frontalnih sustava i stanja na Jadranu pratite svakodnevne meteorološke objave na portalu N1.