Higijena ovog dijela tijela može smanjiti rizik od Parkinsonove bolesti?

Parkinsonova bolest, progresivni neurološki poremećaj koji pogađa više od 1,1 milijun ljudi u SAD-u, obilježena je drhtanjem, ukočenošću i usporenim pokretima, navodi Parkinson’s Foundation. Iako točan uzrok većine slučajeva Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat, sve više istraživanja upućuje na to da bi složen sustav komunikacije između probavnog sustava i mozga – mogao biti važan dio slagalice.

Sada se pojavljuju dokazi da čest uzročnik karijesa ne šteti samo zdravlju zubi, nego bi mogao igrati i ulogu u razvoju Parkinsonove bolesti, piše The Healthy.

Istraživanje objavljeno u rujnu 2025. godine u časopisu Nature Communications, koje su proveli znanstvenici s južnokorejskog Sveučilišta znanosti i tehnologije Pohang, pokazalo je da Streptococcus mutans – bakterija najpoznatija po uzrokovanju karijesa – može putovati iz usne šupljine u crijeva, gdje proizvodi spojeve koji mogu oštetiti moždane stanice odgovorne za kretanje i koordinaciju.

Temelj za ovo istraživanje postavljen je ranijom studijom u kojoj je analizom uzoraka stolice potvrđeno da osobe s Parkinsonovom bolešću imaju višu razinu bakterije S. mutans u crijevnoj mikrobioti u usporedbi sa zdravim osobama. Ova oralna bakterija potom može proizvoditi enzim čiji je metabolički nusprodukt imidazol-propionat (ImP). Kako se navodi u priopćenju za javnost, imidazol-propionat zatim „putuje tijelom, dospijeva u mozak i pridonosi gubitku neurona koji proizvode dopamin“.

Pokusi na miševima

Kako bi bolje razumjeli tu povezanost, znanstvenici su proveli pokuse na miševima. Pokazalo se da su se, nakon što su im u crijeva izravno uneseni S. mutans ili „genetski modificirana E. coli“, povećale razine imidazol-propionata u krvi i mozgu. Životinje su potom razvile ključne značajke Parkinsonove bolesti, uključujući gubitak neurona koji proizvode dopamin, pojačanu upalu u mozgu, poremećaje kretanja te nakupljanje alfa-sinukleina, proteina povezanog s napredovanjem Parkinsonove bolesti.

„Naše istraživanje pruža mehanističko objašnjenje kako oralni mikrobi u crijevima mogu utjecati na mozak i pridonijeti razvoju Parkinsonove bolesti“, izjavila je docentica molekularne medicine Ara Koh, koautorica studije. „Ono ističe potencijal ciljanja crijevne mikrobiote kao terapijske strategije i otvara novi smjer u liječenju Parkinsonove bolesti.“

Važno je istaknuti da su istraživači proveli i dodatne pokuse na miševima koji su pokazali da su Parkinsonu slični učinci ovisili o „aktivaciji signalnog proteinskog kompleksa nazvanog mTORC1“. Kada su miševi liječeni lijekom koji inhibira mTORC1, njihovi su se simptomi poboljšali.