Posljedice roditeljskih svađa gore su nego što ste mislili.
Teško ćete pronaći par koji se nikada nije posvađao, ali ako par ima djecu i to rade pred njima, zapitaju li se kako se to zaista odražava na dijete koje gleda mamu i tatu kako viču jedno na drugo?
Profesor Gordon Harold sa Sveučilišta u Sussexu kaže da je jasno da ono što se događa kod kuće utječe na dugoročno mentalno zdravlje i razvoj djece, ali nije bitan samo odnos roditelja i djeteta o kojem se toliko govori.
Način na koji se roditelji međusobno slažu također igra veliku ulogu u dobrobiti djeteta. Taj odnos može utjecati na sve, od mentalnog zdravlja do kasnijeg uspjeha u školi i budućih odnosa s drugima.
Posljedice – od poremećaja rada srca do depresije
Dobra stvar je što u većini slučajeva svađa nema puno negativnih učinaka na djecu, ali kada roditelji viču i ljute se jedni na druge ili kada ne razgovaraju, mogu nastati problemi, i to mnogo veći nego što mislite.
U sklopu međunarodne studije stručnjaci su nekoliko desetljeća promatrali obitelji, a rezultati nisu nimalo ugodni. Ispostavilo se da djeca koja su izložena roditeljskim sukobima od šestog mjeseca života mogu imati ubrzan rad srca i reakciju hormona stresa.
Dojenčad, mala djeca i adolescenti mogu pokazivati znakove poremećenog ranog razvoja mozga, poremećaje spavanja, anksioznost, depresiju, poremećaje ponašanja i druge ozbiljne probleme, a sve to zato što žive u obitelji punoj sukoba.
Slični se učinci uočavaju i kod djece koja su izložena stalnim, ali manje intenzivnim sukobima, u usporedbi s djecom čiji roditelji konstruktivno razgovaraju i rješavaju sukobe, piše BBC.
Svađa je gora od razvoda
Utjecaj na djecu nije uvijek onakav kakav očekujemo. Na primjer, često se vjeruje da su razvod i odvojeni život roditelja posebno štetni za djecu i da imaju trajne posljedice, ali pokazalo se da najveću štetu zapravo uzrokuju svađe roditelja, prije, tijekom i nakon rastave, a ne sam razvod.
Slično tome, često se pretpostavlja da genetika igra odlučujuću ulogu u tome kako djeca reagiraju na sukob. Istina je da su geni ključni za mentalno zdravlje djeteta, ali kućno okruženje također može biti vrlo značajno. Sve se više govori da su genetski rizici za loše mentalno zdravlje povećani lošim obiteljskim odnosima.
Što ovo sve znači za roditelje?
Prvo, važno je prepoznati da je savršeno normalno da se roditelji svađaju ili ne slažu. Međutim, kada roditelji ulaze u česte, intenzivne i neriješene sukobe, to jako loše utječe na djecu.
Moguće negativne posljedice za dijete su poremećaji spavanja, poremećen rani razvoj mozga kod dojenčadi, anksioznost i problemi u ponašanju kod osnovnoškolske djece, depresija, pa čak i samoozljeđivanje kod starije djece i adolescenata.
Također, na dijete loše utječe ako se roditelji ponašaju kao dva stranca, bez ljubavi i normalne komunikacije, čak i ako se ne svađaju. Istraživanja pokazuju da se ta loša iskustva iz djetinjstva kasnije mogu prenositi s jedne generacije na drugu.
Istraživanja također pokazuju da djeca od, recimo, dvije godine primjećuju da među roditeljima nešto nije u redu. Djeca postavlja pitanja – hoće li sukob eskalirati, hoće li svi biti uvučeni u njega, je li to rizik za stabilnost obitelji, što je posebno zabrinjavajuće za malu djecu. To kod djece lako izaziva strah da će se zbog toga pogoršati njihov odnos s roditeljima.
Sve to pokazuje da je podrška djeci važna, ali da se fokus ne smije maknuti ni s roditelja jer su oni često ključ svega i da, primjerice, svađe kojih možda nisu ni svjesni mogu imati nesagledive posljedice, prenosi Zadovoljna.rs.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
