Benzinci i dizelaši ipak ostaju duže od najavljenog, ali postoji jedna važna kvaka

Pregovarači triju glavnih političkih skupina u Europskom parlamentu postigli su privremeni kompromis o pravilima za smanjenje emisija iz novih automobila, čime bi se ublažila ranije planirana zabrana vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine.

Riječ je o predstavnicima Europske pučke stranke (EPP), Socijalista i demokrata (S&D) te liberalne skupine Renew Europe, a o dogovoru je prvi izvijestio njemački tjednik Der Spiegel.

Prema nacrtu sporazuma, proizvođači automobila morali bi do 2035. smanjiti emisije ugljikova dioksida iz novih vozila za 87,5 posto u odnosu na razine iz 2021. godine, prenosi HAK Revija. To bi značilo odmak od dosadašnjeg cilja potpunog, odnosno 100-postotnog smanjenja emisija.

Taj je cilj dio zakonodavstva Europske unije od 2023. godine. Europska komisija u prosincu 2025. predložila je njegovo smanjenje na 90 posto, uz mogućnost da se preostalih deset posto kompenzira primjenom niskougljičnog čelika, e-goriva ili biogoriva.

Zeleni čelik kao način kompenzacije emisija

Novi kompromis proizvođačima bi trebao omogućiti veću fleksibilnost u ispunjavanju obveza povezanih s emisijama njihova voznog parka. Jedna od ključnih odredbi odnosi se na poticanje uporabe zelenog čelika proizvedenog u Europskoj uniji.

Riječ je o čeliku čija proizvodnja stvara vrlo malo emisija stakleničkih plinova jer se izbjegava tradicionalni postupak u visokim pećima, koji se oslanja na fosilna goriva. Umjesto toga, koriste se alternativni postupci s nižim emisijama, uključujući prirodni plin kao prijelazno rješenje ili zeleni vodik proizveden elektrolizom vode uz pomoć obnovljivih izvora energije.

Zeleni čelik trenutačno je jedan od industrijskih sektora koji dobivaju znatne subvencije u Europi i svijetu. Njegova proizvodnja još nije komercijalno konkurentna konvencionalnom čeliku proizvedenom uz pomoć ugljena bez javne financijske potpore.

Prema prijedlogu, proizvođači automobila mogli bi korištenjem zelenog čelika kompenzirati do 7,5 postotnih bodova svojih obveza povezanih s emisijama. Time bi se smanjio pritisak na automobilsku industriju da emisije izravno svede na propisane razine.

Konačna odluka još nije donesena

Dogovor još mora proći formalno usvajanje unutar parlamentarnih skupina, nakon čega slijede razmatranje u nadležnom odboru i glasovanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Tek nakon što Parlament službeno utvrdi svoje stajalište, počet će međuinstitucionalni pregovori s Vijećem Europske unije i Europskom komisijom, tijekom kojih će se nastojati postići konačan dogovor o uredbi.

Ako prijedlog bude prihvaćen, nakon 2035. na europskom tržištu mogao bi ostati znatan udio novih hibridnih i plug-in hibridnih automobila. Mogućnost prodaje imali bi i pojedini novi benzinski, a možda i dizelski modeli, dok bi električni automobili i dalje činili velik dio ponude.

Takav bi ishod mogao ublažiti pritisak na automobilsku industriju, ali ne znači da će se pravila za emisije ukinuti. Proizvođači bi i dalje morali ispunjavati stroge zahtjeve, uz mogućnost kompenzacije dijela emisija korištenjem zelenog čelika.

Prema ocjeni Revije HAK, kompromis vjerojatno neće zadovoljiti zagovornike strožih ekoloških mjera, dok bi automobilska industrija dobila određeno olakšanje. Za europske kupce, međutim, to ne mora značiti i jeftinije automobile.