Analiza Torinskog platna pokazala tragove DNK više ljudi čije je podrijetlo iznenadilo znanstvenike. A onda su pronašli još nešto

Torinsko platno nosi lik čovjeka za kojeg se vjeruje da nalikuje Isusu Kristu. Analiza DNK otkrila je veliki broj životinjskih, biljnih i ljudskih tragova na ovoj relikviji, dodatno zamagljujući priču o misterioznoj tkanini za koju se vjeruje da je korištena nakon Isusovog raspeća prije otprilike 2000 godina.

Pokrov, dug 4,4 metra i širok 1,1 metar, jedan je od najpoznatijih i najkontroverznijih kršćanskih artefakata na svijetu. Prvi put je dokumentiran u Francuskoj 1354. godine, a gotovo pola tisućljeća čuva se u katedrali sv. Ivana Krstitelja u talijanskom Torinu, piše Nova.rs.

Godine 1988., koristeći datiranje radiokarbonom i akceleratorsku masenu spektrometriju, istraživači su utvrdili da je Pokrov izrađen između 1260. i 1390. godine, učinkovito isključivši mogućnost da je lik na njemu doista Isus. Međutim, neki stručnjaci još uvijek osporavaju ove rezultate.

Još 2015. godine, Gianni Barcacia sa Sveučilišta u Padovi i njegov tim analizirali su uzorke prikupljene 1978. godine i tada prvi put sugerirali da bi tkanina mogla potjecati iz Indije. U novom istraživanju, Barcacia i njegov tim ponovno su analizirali isti materijal i otkrili da pokrov sadrži izuzetno raznoliku mješavinu srednjovjekovne i moderne DNK.

Izvori genetskog materijala uključuju domaće životinje poput mačaka i pasa, kao i kokoši, goveda, koza, ovaca, svinja i konja, ali i divlje životinje poput jelena i zečeva. Otkriveni su i tragovi ribe, kao i morski rakovi, muhe, biljne uši, pauci, grinje i krpelji.

Među biljkama čiji je DNK pronađen su mrkva, različite vrste pšenice, kao i paprike, rajčice i krumpir, biljke koje su u Europu stigle nakon velikih geografskih otkrića. Međutim, nije bilo moguće precizno utvrditi kada je do tih kontaminacija došlo.

Na platnu je pronađen i DNK brojnih ljudi koji su ga dodirivali tijekom vremena, uključujući tim koji je proveo analize 1978. godine. "Platno je bilo u kontaktu s velikim brojem ljudi, što otežava identifikaciju izvornog DNK", rekli su istraživači u znanstvenom članku "bioRxiv".

Zanimljivo je da gotovo 40 posto ljudske DNK potječe iz indijskih genetskih linija, što bi moglo biti posljedica povijesnih kontakata ili činjenice da su Rimljani uvozili lan iz područja u blizini doline Inda.

"Tragovi DNK na Torinskom platnu ukazuju na to da je tkanina bila izložena raznim utjecajima diljem Mediterana, ali i na mogućnost da je pređa proizvedena u Indiji", zaključuju autori studije.

Anders Getterström sa Sveučilišta u Stockholmu ističe da se datiranje radiokarbonom iz 1988. godine još uvijek smatra dovoljno pouzdanim u znanstvenoj zajednici. Iako postoji određena rasprava, većina istraživača slaže se da platno datira iz 13. ili 14. stoljeća.

Međutim, nije uvjeren u teoriju o indijskom podrijetlu. "Ne vidim razloga sumnjati da Torinsko platno potječe iz Francuske i da je nastalo u 13. ili 14. stoljeću", rekao je.

"Torinski platno ima svoju povijest kao važna relikvija, a ta je povijest možda zanimljivija od legendarne priče o njegovom podrijetlu - koja nema čvrstu znanstvenu potvrdu", zaključio je.